Javni dug narastao na 298,6 milijardi kuna

U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 12,5 mlrd. kuna (4,4%) u odnosu na kraj 2018. Povećanje javnog duga u odnosu na kraj 2018. posljedica je izdanja 1,5 mlrd. eura euroobveznice u lipnju. Osim toga blago jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro. Konačno, prema navodima HNB-a, na razinu javnog duga utjecala je i provedena revizija podataka zbog resektorizacije većeg broja statističkih jedinica u sektor opće države.

Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama unutarnji dug opće države krajem kolovoza iznosio je 187,8 mlrd. kuna (4,1% ytd) dok je vanjska komponenta uz povećanje za 4,2% u odnosu na kraj 2018. bila na razini 110,1 mlrd. kuna.

U studenom su na dospijeću bila dva izdanja obveznica, 1,5 mlrd. dolara euroobveznice izdane 2009. te 1 mlrd. eura obveznice izdane 2004. na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu. Dio dospijeća Vlada je namirila sredstvima iz lipanjskog izdanja dok je preostali dio refinanciran sredstvima iz novih izdanja.

Naime, krajem studenog uz, očekivano izniman interes investitora, Ministarstvo financija izdalo je kunske obveznice dospijeća 2024. u ukupnom iznosu od 3,5 mlrd. kuna uz prinos do dospijeća od 0,36% te 7,5 mlrd kuna obveznica indeksiranih na kretanje tečaja kune prema euru s dospijećem 2034. godine (prinos do dospijeća 1,20%). U skladu s očekivanjima relativno povoljniji uvjeti mogu se u potpunosti pripisati tržišnom okruženju koje karakterizira rekordno visoka razina likvidnosti u sustavu, stabilne javne financije i poboljšani gospodarski pokazatelji.

Za Vladu zaduživanje pod takvim uvjetima znači značajne uštede na kamatnim troškovima koji su u posljednje tri godine smanjeni za gotovo 3 mlrd. kuna ili 25% te su u 2018. bili na razini 2,3% BDP-a. Time je Vlada zatvorila (re)financiranje za 2019. Što se pak tiče potreba za refinanciranjem, godina pred nama 2020. će biti nešto manje zahtjevna, a potrebe lako zadovoljene, na razini oko 14% BDP-a (57,5 mlrd. kuna).

Autor/izvor: RBA analize