Biram DOBRO
Na portalu Stare hrvatske novine dostupnom na internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice među brojnim digitaliziranim starim hrvatskim novinama nalaze se i brojevi tjednika Banovac koji je izlazio u Petrinji od 1888. do 1912., pa do 1914. kao Novi Banovac, i zatim ponovno kao Banovac od 1914. do 1919.
Kako stoji na portalu Stare hrvatske novine:“Banovac, list za pouku, trgovinu, obrt i gospodarstvo, izlazio je u Petrinji. Pokrenuo ga je Stjepan Pejaković, tadašnji načelnik grada Petrinje. List je podupirao opozicijsku Nezavisnu narodnu stranku. Godine 1913. mijenja naslov u Novi Banovac. Novi Banovac nastavak je novina Banovac (1888-1912). Novi Banovac je izlazio pod tim naslovom od 19. srpnja 1913. do 28. ožujka 1914. Od 4. travnja 1914. izlazi pod starim naslovom Banovac.”
Korisnicima je dostupan i pretraživač pa su brojevi Banovca mogu pretaživati i po ključnim riječima.
Iz pretraživača se može dobit egzaktan podatak o tome koliko je u razdoblju od 1888. do 1919. bio korišten pojam Banovina, a koliko Banija: pojam Banovina, u svim padežima, spominje se 1319 puta, a Banija 568 puta.
Npr. u prvom broju iz 1888. čitamo:
“Našim Banovcem želimo prokrčiti put k boljem napredku i blagostanju na korist ciele Banovine”, ili 1910. rečenicu: “Grad Petrinja bio je od uvjek središtem Banovine”, a 1893. i rečenicu: “U Baniji umire mnogo naroda uprav radi nestašice liečnika.” U broju iz 1909. piše: “Dne 8. o. mj. zadesio je Petrinju kao i ostalu Baniju vrlo jak potres.”
U desetak navrata Petrinja se naziva “metropolom Banovine”, a samo jednom “metropolom Banije”.
U Banovcu iz 1910. objavljen je članak Banovačka županija posvećen ideji da se tada velika Zagrebačka županija podijeli i da se stvori županija za područje Banovine.
U članku je i ova rečenica:
“Sjedištem nove županije, koja bi imala dobiti historijski svoj predikat “banovinska” imao bi biti grad Petrinja.”
Ni na jednom mjestu u tjedniku Banovac ne spominje se pridjev banijski, nego isključivo banovački ili rjeđe banovinski, kao što ne postoji pojam Banijci, nego isključivo Banovci ili Banovčani.
Prema uvidu u članke očito je da su pojam Banovci koristili i Srbi, npr,. 1890. se citira članak iz Srbobrana i rečenica:
“Srpski narod danas je na pragu svog izbornog i ravnopravnog sabora. Mi Banovci nećemo da budemo posljednji medju braćom.”
Kad je 1913. umjesto Banovca pokrenut Novi Banovac, u prvom broju čitamo:
“Ovo je naš program, a na gradjanstvu je građa Petrinje i naše lijepe Banije, da Novi Banovac bude mogao uspijevati i raditi na polju narodne prosvjete i privrede. Podupre li nas gradjanstvo i Banija pretplatom i saradnjom, ne će se ni Novi Banovac iznevjeriti svojem obećanju. “
U Banovcu iz 1915. pak piše:
“Naši Petrinjci i ostali Banovčani bi time poduprli bez svoga stroška najstarije glasilo naše lijepe Banovine.”
Zanimljiv je primjer koegzistencije pojmova Banovina i Banija u članku iz 1917. o podizanju spomen-ploče Svetozaru Borojeviću u rodnim Mečenčanima.
Članak pod naslovom Spomen-ploča vojskovodji Borojeviću glasi:
“Hrvatski Zmaj iz Zagreba javlja, da će dne 28. o. mj. svečano otkriti spomen-ploču u Mečenčanima na rodnoj kući vojskovodje Borojevića, koji svojim umjećem i znanjem već treću godinu, brani monarhiju od nasrtljivih i nevjernih Talijana. Banovina se može ponositi sa svojim sinom, pa bi dobro bilo, da kod te zgode buda okupljena cijela Banija.”
Dakle, pojmovi Banovina i Banija koristili su se ravnopravno još prije više od sto godina, s tim da se pojam Banovina koristio puno češće i potpuna je neistina da ga “nikad nitko” nije koristio do 1991., osim ako za nekoga povijest ne počinje 1941. ili 1945. kada je pojam Banija postao dominantan i to ostao do početka 1990-ih kad se u javnu upotrebu opet javlja pojam Banovina pa se danas koriste oba.
Nažalost mnogi zainteresirani za ovu temu, pa i ugledni povjesničari, prije ulaska rasprave ne konzultiraju lako dostupne povijesne izvore kao što su primjerice digitalizirane stare novine, već govore napamet.
