Marijan Lipovac: Banija ili Banovina?

Na portalu Stare hrvatske novine dostupnom na internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice među brojnim digitaliziranim starim hrvatskim novinama nalaze se i brojevi tjednika Banovac koji je izlazio u Petrinji od 1888. do 1912., pa do 1914. kao Novi Banovac, i zatim ponovno kao Banovac od 1914. do 1919.
Kako stoji na portalu Stare hrvatske novine:
“Banovac, list za pouku, trgovinu, obrt i gospodarstvo, izlazio je u Petrinji. Pokrenuo ga je Stjepan Pejaković, tadašnji načelnik grada Petrinje. List je podupirao opozicijsku Nezavisnu narodnu stranku. Godine 1913. mijenja naslov u Novi Banovac. Novi Banovac nastavak je novina Banovac (1888-1912). Novi Banovac je izlazio pod tim naslovom od 19. srpnja 1913. do 28. ožujka 1914. Od 4. travnja 1914. izlazi pod starim naslovom Banovac.” 
Korisnicima je dostupan i pretraživač pa su brojevi Banovca mogu pretaživati i po ključnim riječima.
Iz pretraživača se može dobit egzaktan podatak o tome koliko je u razdoblju od 1888. do 1919. bio korišten pojam Banovina, a koliko Banija: pojam Banovina, u svim padežima, spominje se 1319 puta, a Banija 568 puta.
Npr. u prvom broju iz 1888. čitamo:
“Našim Banovcem želimo prokrčiti put k boljem napredku i blagostanju na korist ciele Banovine”, ili 1910. rečenicu: “Grad Petrinja bio je od uvjek središtem Banovine”, a 1893. i rečenicu: “U Baniji umire mnogo naroda uprav radi nestašice liečnika.” U broju iz 1909. piše: “Dne 8. o. mj. zadesio je Petrinju kao i ostalu Baniju vrlo jak potres.”
U desetak navrata Petrinja se naziva “metropolom Banovine”, a samo jednom “metropolom Banije”.
U Banovcu iz 1910. objavljen je članak Banovačka županija posvećen ideji da se tada velika Zagrebačka županija podijeli i da se stvori županija za područje Banovine.
U članku je i ova rečenica:
“Sjedištem nove županije, koja bi imala dobiti historijski svoj predikat “banovinska” imao bi biti grad Petrinja.”
Ni na jednom mjestu u tjedniku Banovac ne spominje se pridjev banijski, nego isključivo banovački ili rjeđe banovinski, kao što ne postoji pojam Banijci, nego isključivo Banovci ili Banovčani.
Prema uvidu u članke očito je da su pojam Banovci koristili i Srbi, npr,. 1890. se citira članak iz Srbobrana i rečenica:
“Srpski narod danas je na pragu svog izbornog i ravnopravnog sabora. Mi Banovci nećemo da budemo posljednji medju braćom.”
Kad je 1913. umjesto Banovca pokrenut Novi Banovac, u prvom broju čitamo:
“Ovo je naš program, a na gradjanstvu je građa Petrinje i naše lijepe Banije, da Novi Banovac bude mogao uspijevati i raditi na polju narodne prosvjete i privrede. Podupre li nas gradjanstvo i Banija pretplatom i saradnjom, ne će se ni Novi Banovac iznevjeriti svojem obećanju. “
U Banovcu iz 1915. pak piše:
“Naši Petrinjci i ostali Banovčani bi time poduprli bez svoga stroška najstarije glasilo naše lijepe Banovine.” 
Zanimljiv je primjer koegzistencije pojmova Banovina i Banija u članku iz 1917. o podizanju spomen-ploče Svetozaru Borojeviću u rodnim Mečenčanima.
Članak pod naslovom Spomen-ploča vojskovodji Borojeviću glasi:
“Hrvatski Zmaj iz Zagreba javlja, da će dne 28. o. mj. svečano otkriti spomen-ploču u Mečenčanima na rodnoj kući vojskovodje Borojevića, koji svojim umjećem i znanjem već treću godinu, brani monarhiju od nasrtljivih i nevjernih Talijana. Banovina se može ponositi sa svojim sinom, pa bi dobro bilo, da kod te zgode buda okupljena cijela Banija.”
Dakle, pojmovi Banovina i Banija koristili su se ravnopravno još prije više od sto godina, s tim da se pojam Banovina koristio puno češće i potpuna je neistina da ga “nikad nitko” nije koristio do 1991., osim ako za nekoga povijest ne počinje 1941. ili 1945. kada je pojam Banija postao dominantan i to ostao do početka 1990-ih kad se u javnu upotrebu opet javlja pojam Banovina pa se danas koriste oba.
Nažalost mnogi zainteresirani za ovu temu, pa i ugledni povjesničari, prije ulaska rasprave ne konzultiraju lako dostupne povijesne izvore kao što su primjerice digitalizirane stare novine, već govore napamet.
  • Biram DOBRO

    Tekstovi Uredništva, gostujućih autora ili iz drugih medija.

    Related Posts

    Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva (I. dio)

    Proslava tisućite obljetnice osnutka Hrvatskoga Kraljevstva događaj je iz godine 1925. kojem je cilj bio jačanje nacionalne svijesti i izgradnja hrvatskoga nacionalnog identiteta Temeljen je na slobodnim interpretacijama povjesničara toga…

    Kako su Tito i komunisti Boku trajno oteli Hrvatima i predali Crnogorcima

    Koliko ste puta čuli priču o tome kako je Pavelić ‘poklonio’ Dalmaciju i Istru Talijanima, a dobri drug Tito sve to ‘vratio’ natrag Hrvatima Istra i Dalmacija praktički su se…

    Odgovori

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

    This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

    You Missed

    Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva (I. dio)

    Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva (I. dio)

    Adrien CANDIARD: Fanatizam

    Adrien CANDIARD: Fanatizam

    Kako su Tito i komunisti Boku trajno oteli Hrvatima i predali Crnogorcima

    Kako su Tito i komunisti Boku trajno oteli Hrvatima i predali Crnogorcima

    Amos OZ: Isus i Juda

    Amos OZ: Isus i Juda

    Ivan ĆELIĆ: I biti sam ima svojih prednosti

    Ivan ĆELIĆ: I biti sam ima svojih prednosti

    Anđelko MIJATOVIĆ: The Croats and Croatia in Time and Space

    Anđelko MIJATOVIĆ: The Croats and Croatia in Time and Space