Milan Šufflay

Šufflay Milan bio je poznati hrvatski povjesničar i pisac. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je povijest te je 1901. doktorirao temom Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075–1108)

0

Šufflay Milan bio je poznati hrvatski povjesničar i pisac. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je povijest te je 1901. doktorirao temom Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075–1108).

God. 1902–03. studirao je u Institutu za austrijsku povijest u Beču, 1904–08. bio je kustos u Narodnom muzeju u Budimpešti, a 1908–16. profesor na katedri za pomoćne povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Sudjelovao je u političkom životu Kraljevine SHS, a nakon optužbe za suradnju s političkom emigracijom bio je zatvoren u Srijemskoj Mitrovici (1921–22). Bio je član vodstva Hrvatske stranke prava, a 1925. bezuspješno je pokušavao organizirati Hrvatsku narodnu radikalnu stranku.

Bio je jedan od glavnih promotora ideje o »granici na Drini« kao granici svjetova. Njegovo ubojstvo, koje je organizirao režim kralja Aleksandra I. Karađorđevića, odjeknulo je u javnosti te su A. Einstein i H. Mann uputili pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu, kojom su tražili osudu ubojstva i kraljeve diktature.

U znanstvenom se radu ponajviše bavio pomoćnim povijesnim znanostima, društvenim problemima hrvatske srednjovjekovne povijesti te albanskim srednjovjekovljem.

Bio je jedan od utemeljitelja albanistike u svijetu. God. 1903–04. bio je suradnik T. Smičiklasa na pripremi Diplomatičkoga zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (II, 1904). Pisao je o srednjovjekovnom dalmatinskom notarijatu (Dalmatinske privatne isprave – Die dalmatinische Privaturkunde, 1904) i surađivao na albanskom diplomatičkom zborniku (Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, koautori L. Thallóczy i K. Jireček, I–II, 1913–18).

Napisao više knjiga iz povijesti Albanije: Albanski gradovi i utvrde posebice u srednjem vijeku (Städte und Burgen Albaniens hauptsächlich während des Mittelalters, 1924), Srbi i Arbanasi (1925), Statuti i uredbe kaptola dračke stolne crkve (Statuta et ordinationes capituli ecclesiae cathedralis Drivastensis, koautor V. Novak, 1927).

Osim političkih eseja (Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike: dvanaest eseja, 1928) pisao je i romane (Kostadin Balšić, pod pseudonimom Alba Limi, 1920; Na Pacifiku godine 2255, 1998).

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.