Narodne igre Hrvata Bosne i Hercegovine

Djeca su imala svoja ozbiljna zaduženja u raspodjeli kućnih poslova. Od čuvanja marve, peradi, paljetkovanja, branja grančica za ogrjev, kupina i malina, glogova i trnjina, kupljenju šljiva i ostalog voća (za pravljenje rakije, pekmeza, sokova...), bilja za čaj (sljez, bukvica, kamilica, lipov cvijet...), kiselice za salatu, latica divljih ruža za "slatko", zalijevanja povrća u večernjim satima, metenju dvorišta, bacanju uža pri kosidbi, branju mahuna, kupljenju krumpira i luka, razabiranju graha, unošenju iscjepanih drva, nošenju cigle pri gradnji kuća, porađivanju po kući... do čuvanja mlađe braće i sestara. Naravno, ta djeca su redovito išla u školu i trebalo je učiti uz petrolejke i svijeće

Djeca tijekom ispaše igraju igre
0

Djeca su imala svoja ozbiljna zaduženja u raspodjeli kućnih poslova. Od čuvanja marve, peradi, paljetkovanja, branja grančica za ogrjev, kupina i malina, glogova i trnjina, kupljenju šljiva i ostalog voća (za pravljenje rakije, pekmeza, sokova…), bilja za čaj (sljez, bukvica, kamilica, lipov cvijet…), kiselice za salatu, latica divljih ruža za “slatko”, zalijevanja povrća u večernjim satima, metenju dvorišta, bacanju uža pri kosidbi, branju mahuna, kupljenju krumpira i luka, razabiranju graha, unošenju iscjepanih drva, nošenju cigle pri gradnji kuća, porađivanju po kući… do čuvanja mlađe braće i sestara. Naravno, ta djeca su redovito išla u školu i trebalo je učiti uz petrolejke i svijeće.

Igre su uvijek poticale i razvijale dječju maštu, nadmetanje i športski duh, te socijalizaciju uopće. U dječjim igrama se odražavala njihova svakodnevnica. Kroz njih je moguće pratiti individualni razvoj živih bića (ontogenezu), kao i razvoj kognitivnih (spoznajnih) funkcija i dječje psihologije. Djeca su maštom plela slova i na nijemoj igri dodira odašiljala duboko humane poruke. Danas ove igre oživljavaju s vremena na vrijeme kroz seminare folklora za djecu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i djecu Hrvata u iseljeništvu gdje ih se nastoji oteti zaboravu.

Svaki kraj gaji svoje izrazito prepoznatljive dječje igre, kao i igre za odrasle. One dakako imaju sličnosti s igrama u ostalim dijelovima svijeta koje nastanjuju Hrvati. Pri zajedničkim poslovima bilo je uvijek nadmetanja: znalo se koji je momak najbrži kosac, najbolji orač ili sijač, koja je djevojka najbrža žetelica, prelja, tkalja, vezilja, pletilja, švelja, tko će prvi okopati red kukuruza (istjerati redak), ali i tko će pobijediti u kojoj od narodnih igara. Igre su se najčešće izvodile na ispaši kada su djeca i imala najviše vremena. Naravno, osobito na blagdane, jer su curice u druge dane mogle i pri čuvanju goveda vesti, plesti, presti ili čuvati mlađu braću i sestre, a u novije vrijeme učiti i čitati.

Najpoznatije narodne igre su:

 

  • Igra piljaka ili škuljaka (igrala se sa pet lijepih okruglih kamenčića)
  • Igra pale i piriza (igrala se na ravnom terenu sa dužim i kraćim štapom, palom i pirizom)
  • Zemlja (nakon podjele teritorija, cilj je bilo zauzeti što više protivnikove zemlje)
  • Bliška (s određene udaljenosti bacao se sitni novac prema nekom cilju)
  • Mućak (igrale su je odraslije djevojčice sa krpicom)
  • Lončići (mlađe djevojčice – lončići, starije – kume)
  • Žmura, žmirka (igra skrivača u kući ili u dvorištu)
  • Prsten (prsten se skriva u jednoj od deset kapa, cilj je pogoditi u kojoj)
  • Karte (igre s kartama, od žandara i sedmice do pokera)
  • Zimske radosti (grudvanje, sanjkanje, pravljenje snješka, klizanje)
  • Šibice (strana šibica nakon pada znači broj bodova: 0, 10, 100 i 1000)
  • Igre odraslih (imitiranje svatova, sprovoda i svete mise)
  • Škola (osam pravokutnika, dva po dva paralelno, koji bi se preskakali)
  • Pola-cijelo (stražnja i prednja strana slikovnog dijela kutije cigareta)
  • Žabice (ravan kamen treba što više puta odskočiti od vode)
  • Kamena s ramena (cilj je što dalje baciti oveći kamen s ramena)
  • Skok s mjesta u dalj (cilj je što više skočiti u dalj, bez zaleta)
  • Između dvije vatre (cilj je pogoditi suparničkog igrača loptom)
  • Potezanje klipa (cilj je motku povući na svoju stranu)
  • Mica (cilj je mudrim micanjem složiti svoje figure na crtu)
  • Ćora baba (dijete s povezom na očima bihvatalo ostalu djecu u prostoriji)

 

 

Izvor: hr.wikipedia.org

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.