OBRANA GOSPIĆA
Iako je srpski predsjednik, ratni zločinac i vođa velikosrpske agresije na Hrvatsku, Slobodan Milošević, dana 19. rujna 1991. godine najavio zaustavljanje sukoba, čime je toga dana u Haagu završena druga sjednica Mirovne konferencije o Jugoslaviji, od te najave nije bilo ništa, jer se agresija Srbije i JNA nastavila punom žestinom. Upravo u to vrijeme, hrvatske su postrojbe obranile strateški važan grad Gospić, jedan od ciljeva velikosrpskog agresora u njihovim planovima o ''Velikoj Srbiji'' i granicama Karlobag - Karlovac - Virovitica
Iako je srpski predsjednik, ratni zločinac i vođa velikosrpske agresije na Hrvatsku, Slobodan Milošević, dana 19. rujna 1991. godine najavio zaustavljanje sukoba, čime je toga dana u Haagu završena druga sjednica Mirovne konferencije o Jugoslaviji, od te najave nije bilo ništa, jer se agresija Srbije i JNA nastavila punom žestinom. Upravo u to vrijeme, hrvatske su postrojbe obranile strateški važan grad Gospić, jedan od ciljeva velikosrpskog agresora u njihovim planovima o ”Velikoj Srbiji” i granicama Karlobag – Karlovac – Virovitica.
Opći je napad na taj grad krenuo početkom rujna 1991., a grad su branile malobrojne hrvatske snage sastavljene od domaćih branitelja, oko 100 dragovoljaca iz Zagreba podrijetlom Ličana, dragovoljci HOS-a, borbena skupina Tomislava Merčepa, oko 100 policajaca sa područja Rijeke, Senja i Kvarnera, i drugi. Glavni stožer HV iz Zagreba kao pojačanje šalje 4 iskusna pripadnika specijalne jedinice policije MUP-a RH ATJ Lučko, koje predvodi Mirko Norac koji preuzima zapovjedništvo nad 118. gospićkom brigadom ZNG RH. Uz njih je poslano i oko 20 pripadnika Specijalne postrojbe GS HV Bojna Zrinski. Situacija je bila time teža, što je uz napade svim raspoloživim sredstvima na Gospić, grad bio ugrožen i od okupatorske JNA unutar samog grada. Dana 14. rujna hrvatske su postrojbe osvojile skladište oružja Teritorijalne obrane Like u predgrađu Kaniži, što je bilo vrlo važno. Najvažniji cilj, vojarna JNA ”Stanko Opsenica”, osvojena je tim oružjem, nakon 3 dana borbi. Nakon toga je slijedila predaja i drugih vojnih objekata.
Kao odgovor na to zrakoplovstvo JNA raketiralo je cijelo to područje, a komanda tzv. 5. korpusa JNA iz Banja Luke uputila je na Gospić veliku oklopnu kolonu. Hrvatski su branitelji odbili taj napad agresorske jugo-vojske i pri tome im uništili dosta oklopnih vozila, a značajan je bio i ratni plijen: zarobljeno je 7 tenkova, 12 teških minobacača te velike količine različitog streljiva. Osvajanje oružja i predaja snaga poražene JNA u Gospiću rezultiralo je razbijanjem njihove napadne sile u Lici, pa su od tada pobunjeni Srbi bili prisiljeni na obrambena djelovanja. No, zato je Gospić platio visoku cijenu pa je uz Vukovar postao najrazoreniji grad u Hrvatskoj.
[Izvor info i foto: daniponosa.hrt.hr, TV Kalendar]