… jer BUDUĆNOST nema drugo IME!
Često se u literaturi ističe da je glagoljica kršćansko pismo, a kao jedan od najvažnijih argumenata uzima se prvo slovo AZ odnosno križ kao konstrukcijski dio tog slova, te jedno od tumačenja redoslijeda slova u glagoljskoj azbuci koje glasi otprilike ovako: “Bog ti je knjigu znanja dao da ti bude dobro u životu, da tako […]
Continue Reading
Bobovac je u 14. i 15. stoljeću bio poznat kao “stolno mjesto” bosanske države. U njega su često dolazili strani izaslanici, osobito iz grada Dubrovnika i Venecije, ali i drugih dalmatinskih gradova (npr. Šibenika i Trogira). Mnoge povelje i ugovori nose oznaku da su pisane u Bobovcu ili podno njega ili pak da su upućene […]
Continue ReadingO Višeslavovoj krstionici se raspravlja od njenog otkrića. Nakon više godina potvrđeno je da krstionica kneza Višeslava ima srpsko poreklo Krstionica kneza Višeslava budi znatiželju arheologa, istoričara, drugih istraživača, ali i šire javnosti. U naučnim krugovima dugi niz godina se vodi rasprava o tome da li se na krstionici spominje hrvatski ili srpski knez Višeslav. […]
Continue Reading
Prva je crkva, na mjestu današnje prvostolnice, izgrađena u romaničkom slogu, posvećena 1217. u prisutnosti kralja Andrije II., sasvim sigurno bila od autohtonog kamena iz okolice Zagreba. O tome nemamo materijalnih dokaza. U crkvu izgrađenu u drugoj polovini XIII. stoljeća u gotičkom slogu također je bio ugrađen autohtoni kamen iz okolice Zagreba. O tome svjedoče […]
Continue Reading
Na hrvatskom i engleskom jeziku objavljena je monografija Marija Jareba Od šahovnice do trobojnice: Razvoj i uporaba hrvatskoga grba i zastave kroz stoljeća, u kojoj je na sažet ali znanstveno utemeljen način iznesena povijest hrvatskoga grba i zastave. Riječ je o svojevrsnoj skraćenoj i širem čitateljstvu namijenjenoj knjizi koja progovara o svim važnim aspektima obrađene […]
Continue Reading
Felicijanova povelja iz 1134. godine (D 1) jedna je od dvije najvažnije crkvene povelje koje čuva Riznica zagrebačke katedrale, a koja nam govori o osnivanju Zagrebačke nad/biskupije 1092.-1094. godine. Felicijanovu povelju iz 1134. godine nazivamo i KRSNIM LISTOM ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE. Osim sažetih okolnosti o osnivanju Zagrebačke nad/biskupije, u Felicijanovoj povelji dokumentira se sveti Ladislav kao osnivač Zagrebačke biskupije […]
Continue Reading
Akademik Stjepan Damjanović čitav je svoj dosadašnji radni vijek kao profesor staroslavenskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu posvetio ponajviše fenomenu hrvatskoga glagoljaštva. Popis njegovih znanstvenih knjiga i radova, kolegiji koje je vodio, teme sveučilišnih i javnih predavanja, disertacije koje je posljednjih desetljeća mentorirao, knjige koje je uređivao, sve je u svom fokusu imalo […]
Continue Reading
Car Friedrik II bio je čovjek od obećanja. Neka od njih je ispunio, neka od njih su morala pričekati na ispunjenja ili su bila novim obećanjima prolongirana za nadolazeća bolja vremena, a na neka od njih se pragmatično i drsko oglušio. Obećanje je u životima careva i kraljeva, ali i običnih ljudi praćeno nekim […]
Continue Reading
S koje god se strane približavamo Zagrebu, izdaleka primjećujemo veličanstveni lik zagrebačke katedrale. U srednjem vijeku, kad se Zagreb sastojao od malenog Griča, od nekoliko kuća na današnjem Kaptolu i u Vlaškoj ulici, položaj katedrale utjecao je na razvoj grada i na raspored njegovih ulica. Od 16. stoljeća katedralu i biskupski dvor okruživalo je osam […]
Continue Reading
Većina hrvatskog naroda (ili kako sami sebe nazivaju – Hrvati) kada je riječ o definiranju njihovog podrijetla i praćenja njihovih drevnih korijena, uglavnom navode Iran i Perziju Prema akademskom tumačenju naziv Hrvat dolazi od Hrovat koja dolazi od slavenskog Horvat što potječe iz Indo /slavenskog Harvat što vodi u konačnici do Perzije i imena Harahvaiti. Međutim, […]
Continue Reading