Rodney Stark: Lažna svjedočanstva

Raskrinkavanje stoljećâ protukatoličke povijesti

0

O kontroverzama crkvene povijesti – je li inkvizicija bila jedno od najkrvavijih poglavlja u zapadnoj povijesti, je li papa Pio XII. bio antisemit i s pravom nazivan “Hitlerovim papom”, je li mračni srednji vijek značio zaustavljanje napretka znanja koje će spasiti tek sekularni duh prosvjetiteljstva – vodile su se i vode se mnogobrojne rasprave, no počesto pri tome bivaju vidljive neobjektivnost i nemogućnost odmaka od vlastitih pozicija ili pak nedostatak znanstvenoga i stručnog autoriteta.

Od takva pristupa bitno odudara knjiga Lažna svjedočanstva: raskrinkavanje stoljećâ protukatoličke povijesti. Njezin autor Rodney Stark nije katolik, deklarira se kao agnostik te, kako je sam istaknuo, nema nikakvih razloga mijenjati ili iznositi činjenice na način koji bi išao u prilog Katoličkoj Crkvi. S druge pak strane Stark je vrhunski znanstveni autoritet i jedan je od najcjenjenijih modernih sociologa religije koji je dugi niz godina predavao sociologiju i komparativnu religiju na Sveučilištu u Washingtonu te trenutno vodi katedru humanističkih znanosti na Sveučilištu Baylor.

Lažnim svjedočanstvima Stark utemeljeno i argumentirano osvjetljava kontroverzne teme iz prošlosti Crkve te iznosi malo poznate činjenice o povijesti zapadne kulture i civilizacije. U svakomu poglavlju govori o dobro utvrđenu protukatoličkomu mitu, daje fascinantnu povijest o tome kako je svaki mit postao uvriježen i pruža zapanjujuću sliku o pravoj istini. Tako čitatelj ove knjige ne će samo dobiti uvid u istinu o povijesnim kontroverzama, nego će saznati i kako one nastaju i šire se. Postat će mu razvidno i zašto laži tako dugo opstaju te kako ideologija, zloba i sebeljublje pri tome učinkovito surađuju.

“Nisam rimokatolik i nisam napisao ovu knjigu kako bih obranio Crkvu. Napisao sam je kako bih obranio povijest”. Rodney Stark

“Lažna svjedočanstva nisu prva knjiga srodne tematike na hrvatskomu, no ona su najcjelovitiji i dosada najuspješniji pokušaj da se problem sagleda i razotkrije na razumljiv i pristupačan način.” dr. sc. Trpimir Vedriš, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

 

Izvor: verbum.hr

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.