Srednji vijek i rani novi vijek: Venecija u Istri

U drugoj polovici 5.st. Zapadno Rimsko Carstvo se urušilo, Istra je pala pod vlast Ostrogota, potom Bizanta, krajem 6.st. počeli su pristizati Slaveni, a krajem 8.st. stigli su Franci i feudalizam. U 13. stoljeću interes za istarska područja pokazivati je počela nova politička sila: Venecija. Postepeno je i mirno zauzela zapadni dio Istre i vladala do kraja 18. stoljeća

Mletačka Republika nikad nije zauzela čitavu Istru. Dapače, to je razdoblje obilježila dioba Istre na mletačku i austrijsku, pri čemu je, vrlo pojednostavljeno rečeno, unutrašnjost Istre bila pod vlašću Austrije, a ostatak pod vlašću Venecije. Ovo razdoblje obilježeno je ratovima, kugom, malarijom, sušama, te međusobnim sukobima stanovnika Istre duž granice dvaju dijela.

Ipak, uza sve nedaće, La Serenissima je ostavila traga u arhitekturi i umjetnosti Istre. Ovdje su djelovali mletački arhitekti i kamenoklesari, a i domaći su majstori kovali zanat u Veneciji i kući donosili usvojena znanja. Venecijanski je pečat vidljiv u ulicama i na trgovima istarskih gradova, na prozorima i balkonima višekatnih kuća.

Najočitiji znak da je Venecija vladala Istrom ipak je krilati lav svetog Marka, simbol i zaštitnik Mletačke Republike. Pronaći ćete ga u zidovima gotovo svih gradova koji su bili pod mletačkom vlašću: u Poreču, Motovunu, Umagu… Labin ih skriva pet, dok ćete u Svetom Lovreču uz lavove i mnoštvo drugih ostataka Venecije, s obzirom na to da je ovaj mali gradić bio sjedište njezine vojne vlasti u Istri. U Rovinju je lav uklesan na glavnom ulazu u stari grad, a jedan resi i gradski sat. Sam Rovinj, dragulj istarske obale, obiluje venecijanskom baštinom. Najpoznatija je vjerojatno Sveta Eufemija, barokna crkva za čiji je izgled zaslužno nekoliko mletačkih arhitekata, kovača,  kamenoklesara i graditelja orgulja. 

Naravno, tu je i Svetvinčenat, mjesto u unutrašnjosti Istre, koje dan danas sa svojim trgom, kućama i bunarom odiše venecijanskim stilom i u čijem središtu ponosno stoji sad već slavni kaštel Morosini-Grimani.

Novi vijek i suvremeno doba: Kraljevina Italija i slobodna Istra

Republika sv. Marka u 18. je stoljeću prestala postojati, a njezin je istarski dio predan Austriji. Uslijedilo je razdoblje Napoleona, a potom opet Austrije. To je doba obilježeno revolucijama i narodnim i nacionalnim pokretima, kako u Europi općenito, tako i u Istri gdje se budi hrvatska svijest.

Polako na scenu stupa 20. stoljeće, čija je prva polovica zavila svijet u crno. Između dva svjetska rata, Istra se našla pod vlašću Kraljevine Italije. Taj je period obilježen uglavnom i nažalost negativnim sjećanjima na opresiju i fašizam. Ipak, u tom je razdoblju riješen problem koji je Istru činio surovom za život i siromašnom kroz stoljeća. U vrijeme Italije, naime, započet je i završen jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Istri: Istarski vodovod, zahvaljujući kojem se s vremenom Istra zazelenila i koji i danas navodnjava brojna polja, maslinike, vinograde i pašnjake.

Nakon Drugog svjetskog rata, oslobođenja i pripojenja Jugoslaviji, a potom i Republici Hrvatskoj, Istra se obogatila i razvila u regiju kakvu danas poznajemo i volimo. Regija je to u kojoj se povijest suživota kultura (više ili manje uspješnog kroz vrijeme) ocrtava u njezinoj demografskoj slici, multikulturalnosti, višejezičnosti i antifašističkom nasljeđu. Isto tako, regija je to koja prihvaća svoju baštinu u cijelosti i danas zahvaljujući njoj ponovno privlači narode i kulture iz svih dijelova svijeta.