Monografija Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku po prvi put na jednom mjestu donosi sve što je poznato o tom iznimnom djelu hrvatske sakralne arhitekture. Ona uključuje dosadašnje spoznaje, kao i nove znanstvene činjenice utemeljene na terenskim i arhivskim istraživanjima u Dubrovniku te…
Na današnji dan, 9. studenog 1880., u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde Zagreb je pogodio potres, danas poznat kao Veliki potres. Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po…
Blaženi Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja1898. – Krašić, 10. veljače1960.), zagrebačkinadbiskup i kardinal. Papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim3. listopada1998. u Mariji Bistrici. Smatra se jednim od velikana Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Izvor: hr.wikipedia.org Stepinčev kardinalski grb https://www.youtube.com/watch?v=sALIEiSbsUg Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=sALIEiSbsUg https://www.youtube.com/watch?v=zK03Ua7s7lY Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=zK03Ua7s7lY https://www.youtube.com/watch?v=-X2u1CBSQus&t=607s Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=-X2u1CBSQus&t=607s
Dokumenti pokazuju da je kardinal otvoreno zagovarao rušenje režima, pa je režim poslikao i identificirao sve koji su se oprostili od njega Kardinal Stepinac danas, snažnije nego ikad u proteklih pola stoljeća, ima simboličku snagu u političkom, ideološkom, vjerskom,…
Model preuzimanja svih društvenih struktura, oblasti života, svakoga socijalnoga elementa, prvenstveno komunikacije, te elementarnoga pojmovnika i postojeće terminologije u Hrvatskoj je nevjerojatno očit, do te mjere razvijen i sustavan, da je potpuno neshvatljvo kako pristojno razumni ljudi s nacionalnog spektra…
Na jugoistoku Bosne i Hercegovine, skoro na samoj tromeđi s Hrvatskom i Crnom Gorom, smjestio se grad Trebinje i drevna Trebinjsko-mrkanska biskupija. Nakon Mostara drugi po veličini hercegovački grad s 40 000 žitelja od Jadranskog mora udaljen je…
Što se dublje ulazi u okolnosti i činjenice vezane uz blaženog Alojzija, potvrđuje se ona sigurnost koju su vjernici očitovali u trenutku njegova pastirskoga služenja, njegova izvrgavanja sramoti, njegova sužanjstva i preminuća. Vjernička je to sigurnost, osjećaj za svetost koju Crkva živi kao svoj dodir i blizinu s Bogom što ne vara. Vjernički se puk nije dao zavarati tada niti ga se danas može prevariti. Iz dana u dan događaji potvrđuju da promicatelji neistine pokazuju svoje pravo lice i da laž nema trajnost.
Sam naslov Izložbe postaje zanimljivim pitanjem (Neizliječeni sveci?). Jer, sveci više ne boluju. Ako propadaju naši kipovi, naše dragocjenosti, naša baština, propada puno važnije tkivo; tada smo bolesni mi, vjernici, društvena zajednica, jer nas nagriza duhovna crvotočina koja slabi osjetljivost za vrijednosti. Tako nas ova izložba zaliječenih skulptura pita: Nismo li mi oboljeli: od žurbe, od nemara, od sebičnosti, od bešćutnosti, od vezanosti za prolazno, od nečovječnosti…?
„Ne/Izliječeni sveci Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi na polikromiranim drvenim skulpturama iz fundusa Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije“ naziv je izložbe koja je u ponedjeljak 2. svibnja 2016. godine predstavljena javnosti u Domitrovićevoj kuli na zagrebačkom Kaptolu.
