Izložba ne prikazuje samo Mariju Bistricu kakvu danas poznajemo, nego i onakvu kakva je mogla biti, a nudi i pitanja, ako već ne i odgovore, što treba učiniti u budućnosti. Otvara se u petak 28. listopada u 19 sati u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.
Kao i u ono vrijeme, njima i danas smeta kardinal Stepinac, jer ideologija nije mogla imati nadzor nad njegovim životom i savješću. Do nje su pokušali doprijeti. Kada to nisu uspjeli, pokušali su lavinom neistina ugušiti spomen. To je plan koji se i dalje provodi, s drugim naglascima i s nešto prilagođenijim ciljevima. Kada se, dakle, otvore arhivi, oni poznati i oni koji nisu dani ni na kakav uvid javnosti, tada će prestati i besplodne rasprave.
Svetkovina Majke Božje Bistričke bit će proslavljena 13. srpnja misama u 7.30, 9, 11 i 18 sati. Sv. misu u 9 sati predslavi don. Pave Điko, svećenik Riječke nadbiskupije, sv. misu u 11 sati predslavi vlč. Dražen Radigović, srebrnomisnik, sv. misu…
Prolazeći naseljem Poznanovec, župa Mače, zasigurno ste primijetili uz cestu postavljen križ na gradilištu. Za one koji nisu upoznati, ovdje će se izgraditi crkva posvećena najvećem prijatelju Hrvatske i najdražem bistričkom hodočasniku, danas svetom, Ivanu Pavlu II., papi. Za dvije godine…
Zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac imao je velike planove s Marijom Bistricom, želeći da to hodočasničko mjesto u Zagorju postane mjesto duhovne i moralne obnove hrvatskoga naroda. „Moja je želja da svetište Majke Božje Bistričke postane hrvatsko narodno svetište“.
Oni poput svetih ikona i kipova ukazuju na stvarnost koja nadilazi čovjeka. Oni su trajna pozivnica da se čovjek zaustavi u žurbi, zastane i vidi gdje je i kamo ide. “Kipeci” su tu da mu ukažu na pravi smjer, da ga ohrabre, da mu daju sredstva kako se kretati životnim putem. Zato “kipeci” uglavnom na poleđini imaju molitve sa zazivima svetima i Bogu za pomoć.
Kapelica sv. Roka u Podgrađu u Mariji Bistrici izgrađena je po projektima arhitekta Hermanna Bolléa kada i crkva u Mariji Bistrici, na mjestu barokne kapelice izgrađene 1727. godine. Uz njezinu gradnju vezana je ljubavna legenda.
Denes su ljudi „živčani“, pritišće ih posel, nemaju strpljenja jedni za druge. Prije su se više trudili kak bi se dogovoriti, više su šteli pretrpeti jen za drugoga. Svaki brak je trnovit put. Tak je bile i prije kad su ljudi bili v neimaštine i borili se za život. Ipak, bili su skromni i zadovolni z malim. V polje su išli pjevajući, teške su živeli, ali za bolje nisu znali. Denes su očekivanja velika, pa je vekši pritisak i vekša razočaranja…
