Veliki potres (1880.)

„...Šteta nanesena gradu ne da se još ni približno označiti. Na samom Kaptolu štete je više od 100.000! Školski zavodi ne rade na neko vrijeme. (...) Strah je jako vladao jučer gradom, a i danas jer se poslije prvoga žestokog udarca nekoliko puta pojavljivao i slabiji, a u strahu se razglašavalo da će nastati možda i jednako oštar! No, Bogu budi hvala, ta je pogibelj od nas maknuta, iako su i današnji udarci bili znatni te se ljudi ne mogu ni sada posvetiti svome uobičajenom poslu….”

0
„…Šteta nanesena gradu ne da se još ni približno označiti. Na samom Kaptolu štete je više od 100.000! Školski zavodi ne rade na neko vrijeme. (…) Strah je jako vladao jučer gradom, a i danas jer se poslije prvoga žestokog udarca nekoliko puta pojavljivao i slabiji, a u strahu se razglašavalo da će nastati možda i jednako oštar! No, Bogu budi hvala, ta je pogibelj od nas maknuta, iako su i današnji udarci bili znatni te se ljudi ne mogu ni sada posvetiti svome uobičajenom poslu….”
Katolički list, br. 47., 18. studenog 1880.
Na današnji dan, 9. studenog 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi prije točno stotinu i četrdeset godina Zagreb je pogodio Veliki potres. Jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice (6,3 stupnja po Richteru), s epicentrom na području Medvednice, razorio je brojne zagrebačke zgrade, a mnoštvo je stanovništva pobjeglo ili iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst. Dvoje je ljudi poginulo, a 29 ih je bilo teško ozlijeđeno.
Novčana pomoć tada je pristigla iz cijele Europe – Kopenhagena, Istanbula, Cardiffa, Londona, Pariza, Berna, Sofije, Aleksandrije, a pomoć je poslao i papa Lav XIII. Nakon potresa, koji je u znatnoj mjeri oštetio gradsku arhitekturu, Zagreb je doživio znatne urbanističke preinake, te je grad dobio novi izgled. Tada su izgrađene mnoge javne i sakralne građevine, te je započela obnova zagrebačke katedrale u neogotičkom stilu, koju je, prema nacrtima arhitekta Friedricha Schmidta, izveo Herman Bollé.
Zagrebačko proljeće 2020. sve nas je iznenadilo i dugo ćemo ga pamtiti, što po početku pandemije uzrokovane koronavirusom, što po razornom potresu u ožujku 2020. u jakosti od 5,5 prema Richterovoj ljestvici. Za vas, naše posjetitelje, koji žele doznati više o stanju barokne palače i Muzeja, HTV 3 u 20:05 prikazat će dokumentarni film o posljedicama zagrebačkog potresa u kojem će biti spomena i o nama.

 

Izvor: Hrvatski povijesni muzej / Croatian History Museum

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.