Cijela istočna strana Jadrana obiluje posve osobitim lokalnim vremenskim mijenama, pri čemu su vjetrovi Jadrana najvažniji element jedrenja. Ružu vjetrova Jadrana sačinjavaju jugo (jugoistočni vjetar), bura (sjeveroistočni vjetar), maestral (sjeverozapani vjetar), široko (južni vjetar), tramuntana (sjeverni vjetar), levant i istočnjak. Prije svega cilj nam je predstaviti Vam vjetrove Jadrana na način da ih znate prepoznati, iskoristiti njihovu energiju ali i pravovremeno reagirati i dovesti sebe i brod u sigurnu lučicu.
Izvor: pixabay.com
Bura – hladni jadranski vjetar
Kao hladan vjetar, bura se okomito obrušava s uzobalnih vrhunaca prema moru. Pri tome podiže vodenu prašinu koja smanjuje vidljivost . Buru najavljuje “kapa” od oblaka koji kao da su se uhvatili za vrhove obalnih visokih planina – u sjevernom Jadranu Velebita, u južnom Mosora i Biokova.
Rijetko puše dulje od tri dana. Kad je lokalnog postanka može se ispuhati i za manje od 24 sata. Pronalazi put prema moru kroz planinske rasjede i između viših masiva i donosi hladan i težak zrak. Ono što kod bure posebno valja naglasiti je da puše na refule odnosno mahove pa je stoga neugodna i nepredvidljiva. Ukoliko nemate iskustva sa burom svakako potražite najbližu lučicu.
Kao područja s osobito jakom burom ističu se: Tršćanski zaljev, Velebitski kanal (s glasovitom senjskom burom), Vinodolski kanal, Novigradski zaljev, područja kraj Šibenika, Splita (posebice Vruja kraj Omiša), Makarske – podno Biokova, Zuljanski zaljev na Pelječcu, ušće rijeke Neretve, Risanski zaljev u Boki kotorskoj.
Nasuprot njima, krajevi s najslabijom burom su: zapadna obala Istre, područje južno od Biograda pa sve do Trogira, zatim od poljičke obale do Dugog Rata, kao i Crnogorsko primorje. Moglo bi se reći da je bura najslabija tamo gdje su primorske planine niže od 600 metara ili su udaljene od obale više od 4 kilometra.
Jugo – topli jadranski vjetar
Jugo je vjetar sa jugoistoka. Puše uzduž Jadrana, za nailaska ciklone nad jadransko područje. Donosi oblake i kišu. Tlak zraka pada. Razvija se sporo i obično se može primijetiti dva ili tri dana prije. Obično traje znatno 5 do 7 dana, a zimi i dulje. Moguća su i takozvana suha juga, kad jugo puše više dana i ne donosi kišu. Za razliku od bure jugo je konstantan vjetar, i obično pojačava konstantno i postepeno.
Maestral
Maestral je “dobar” jadranski vjetar, prijatelj jedriličara i svih onih koji ljeti uživaju u moru, jer razblažuje ljetne vrućine. To je dnevni termički sjeverozapadnjak kojeg stvaraju razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Uobičajen je u razdoblju od proljeća do jeseni, a najjači u srpnju i kolovozu.
Obično se podiže oko 9 ili 10 sati ujutro, popodne dostiže najveću snagu, da bi zalaskom sunca naglo zamro. Na sjevernom Jadranu Maestral je općenito slabiji nego na njegovom južnom dijelu.
Tramuntana
Naziv za sjevenjak tramuntana (tramontana) dolazi od latinskog vertus transmontanus, u prijevodu – vjetar koji puše (dolazi) preko planina. Taj je naziv za sjevene vjetrove poznat u mnogim krajevima Sredozemlja. To je prohladan vjetar umjerene jakosti (ponekad može biti jak i mahovit) koji najčešće puše pri vedrini. Njegova je pojava vjesnik proljepšanja vremena.
Izvor: pixabay.com
Levant
Levant ili levanat naziv je za istočnjak. Porijeklo tih imena vezano je za tal. levante: istok, koja riječ potječe od lat. levare: dizati, uspravljati . To je najčešće umjeren (samo ponekad jak) vjetar koji obično puše uz oblačno, vlažno i kišovito vrijeme. Kada dostiže znatnu jakost, dobiva ime levantara.
Oštro
Oštro ili loštrac je južni vjetar. Ime je dobio od lat. auster: jug. To je topao i vlažan vjetar koji najčešće ne puše dugo, ali može dostići znatnu jakost. Slabo oštro je loštrin, a jako loštračina.
Lebić
Za jugozapadni vjetar na Jadranu najčešće se koriste dva naziva: lebić i garbin. Obično je to suh i topao vjetar, koji na Jadranu zapuše poslije juga, kada sredozemna ciklona prijeđe s mora na kopno zapadnog ili središnjeg djela naše zemlje. Uglavnom ne traje dugo, ali može biti vrlo jak (lebićada). Osobito je opasan zbog “križanja” valova i poplavnog dizanja mora u plitkim lukama koje su otvorene prema jugozapadu. Garbin, grbin, garbinada (od arapskog gharbi) vrlo je jak, ali kratkotrajan jugozapadni (ili zapadno-jugozapadni) vjetar koji naglo zapuše. Može dobrano zamutiti more tamo gdje je obala zemljastog ili muljastog sastava.
Izvor: orvasyachtinghrvatska