U službi vjere i dobra

„Nabroj sedam sedmica takvih godina, sedam puta sedam godina. Sedam sedmica godina iznosit će ti četrdeset devet godina. A onda zaori u trubu! […] Tu pedesetu godinu proglasite svetom! […] Ta pedesetogodišnjica neka vam je jubilejska godina: nemojte sijati, nemojte žeti što samo od sebe uzraste niti berite grožđe s neobrezane loze. Jer jubilej vam mora biti svet!“

Navedeni se ulomci nalaze u starozavjetnoj knjizi Levitski zakonik (Lev 25,8–12), iz koje kao dar i zadatak prosijevaju pravovjernim Židovima riječi što ih Jahve reče Mojsiju na Sinajskome brdu te mu, prethodno ga izabravši vjerskim vođom i prenositeljem Zakona, zapovjedi da ih prenese Izraelcima. Riječ jubilej, vrijedi podsjetiti, dolazi od hebrejskoga jōḇēl u značenju „ovnujski rog“, kojim u starom Izraelu oglašavahu jubilejske, pedesete godine.

Simboliku broja pedeset, koji slijedi nakon sedam puta sedam, preuzeše kršćani – a njima su Židovi, kako izvrsno reče sveti papa Ivan Pavao II, „starija braća“ – te se ovaj broj iskazuje u svetkovini Pedesetnice ili Duhova, kada se spominjemo silaska Duha Svetoga na prvu Crkvu, o čemu čitamo u 2. poglavlju novozavjetne knjige Djela apostolska. Duhovi, tj. blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, dohodi u crkvenome kalendaru pedeset dana nakon Uskrsa. Darovi Duha tradicionalno su razumijevani kao darovi o kojima govori starozavjetni prorok Izaija (Iz 11,2): duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Slaveći rečene darove odnosno plodove Duha Svetoga, možemo uz neke kršćanstvu svojstvene prilagodbe shvatiti starozavjetnu ideju Pedesetnice kao blagdan prvih plodova.

Dekan KBF-a Mario Cifrak govorio je pred brojnim visokim uzvanicima / Snimio Bernard Čović / Glas Koncila

Ako dvije pomnožene sedmice sadržane u broju 50 usedmerostručimo, dobit ćemo broj 350, koji je umnožak 7 . 7 . 7 (ne strogo matematički, nego u simboličkom, biblijskom smislu). Na treću potenciju uzdignut broj sedam, čija je simbolika česta i snažna u judejsko-kršćanskoj tradiciji (ali i izvan nje), sedam svojih pedesetica – 350. rođendan – slavi zagrebački Katolički bogoslovni fakultet. Godine 2019. proslavit će 350. obljetnicu i Sveučilište u Zagrebu. Jubileji u posve određenu pogledu pridolaze kao potvrde smisla, a njihova svečana obilježavanja imamo razumijevati svojevrsnim izvedbama sjećanja. Sjećanja u službi budućnosti. Jer na jubileje ili velike obljetnice valja gledati višeaspektno: pogledom koji se osvrće na korisnim iskustvima ispunjenu prošlost, primjereno odgovara na zahtjeve i izazove sadašnjega trenutka te nošen vjerom i nadom ujedno smjera prema perspektivama koje se prostiru iza nedoglednih horizonata budućnosti.

Susret vjere i kulture

„Katolički bogoslovni fakultet ima specifično poslanje u odnosu na život Crkve i u odnosu na hrvatsko društvo. On omogućuje i pospješuje dubinu i širinu crkvenosti, poznavanje i svjedočenje kršćanske vjere te uključenost u raznolikost pastoralnoga djelovanja. Fakultet pak u hrvatskom društvu nudi dragocjena gledišta, tumačenja i poveznice za proširivanje susreta vjere i kulture, u kojem se ostvaruje suodnos čovjeka i Boga po otajstvu spasenja u Kristu. Da bi Radosna vijest mogla biti priopćena, teologija pomaže da ona susretne ljudsku kulturu i postane njezinim sastavnim dijelom. To se događa raznim komunikacijskim putovima, među kojim su znanstveni pristupi i umjetnički izražaji“, rekao je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić 11. ožujka 2019. u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, na svečanoj proslavi 350. obljetnice postojanja i djelovanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Kardinal Bozanić, koji je ujedno veliki kancelar KBF-a, nadalje je istaknuo da teologija u današnjemu vremenu ima važnu zadaću uspostavljanja susreta i dijaloga, traženja istine i propitivanja stvarnosti. Kršćansku vjeru i kršćanske vrednote valja promicati ne samo u bioetičkim pitanjima nego u svemu što se dohvaća čovjekova dostojanstva, brige za stvoreni svijet, razvoja tehnike, načina primjene zakonskih rješenja, odgoja i izobrazbe – jer zapravo ne postoji znanstveno područje, polje ili disciplina iz koje bi se teologija mogla izuzeti. Zadaća teologije jest da promišlja cjelokupnu stvarnost, da nudi cjelovit pogled na čovjeka i svijet „otvarajući i držeći otvorenima obzore smisla, a time i obzore nade“, istaknuo je kardinal Bozanić.

Svečanu proslavu obljetnice uveličali su svojom nazočnošću brojni visoki uzvanici: zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, riječki nadbiskup Ivan Devčić te veći broj biskupa iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, uz njih i predstavnik Srpske pravoslavne crkve mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz efendija Hasanović te drugi predstavnici crkava i religijskih zajednica. Bili su nazočni i visoki politički dužnosnici: predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner.

Nadbiskup Želimir Puljić rekao je: „Poželio bih u ovoj svečanoj prigodi Dana fakulteta neka se duh suradnje osobito njeguje i napreduje, upravo onako kako stoji u Statutu ove časne ustanove – da će odgajati i obrazovati osobe koje duhovnim, intelektualnim i moralnim vrlinama i kompetencijama mogu pridonijeti rastu Božjega kraljevstva na zemlji i vršenju poslanja mjesne i univerzalne Crkve i zajedničkomu dobru cijeloga hrvatskog društva i zajednice europskih naroda i država.“

Zahvalivši Katoličkomu bogoslovnom fakultetu i općenito katoličkim institucijama na svemu što odgojem i obrazovanjem novih generacija čine za hrvatsko društvo, Andrej Plenković istaknuo je da su Hrvatskoj potrebni ljudi „koji svojim duhovnim, intelektualnim i moralnim vrlinama mogu pridonijeti izgradnji modernoga hrvatskog društva po mjeri čovjeka, na dobrobit zajednice i društva u cjelini“.

Na svečanu sjednicu Fakultetskoga vijeća odazvali su se i skupu se obratili pozdravnim govorom potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove p. Dalibor Renić, dekan Teološkoga fakulteta u Ljubljani Robert Petkovšek i prodekan Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu Aleksandar Đakovac.

Pismo papi Franji

U povodu velike obljetnice Katoličkoga bogoslovnog fakulteta njegov se dekan Mario Cifrak obratio diplomantima i studentima ističući važnost zahvalnosti za prošlost i sadašnjost te je govorio o bogatstvu teološke misli, raznolikosti karizmatskih izraza, raznim oblicima karitativne službe prema siromasima, dubokim kontemplativnim iskustvima, izgradnji humanističke kulture koja je pridonijela definiranju dostojanstva osobe i izgrađivanju općega dobra. „Dragi studenti, osobito diplomanti, ne dajte da vas sadašnje teškoće uzdrmaju; promatrajte ih, naprotiv, kao izazov koji treba svladati i priliku za radosniji i življi navještaj Krista i njegova evanđelja života“, poručio je dekan KBF-a Mario Cifrak.

S ove svečane proslave poslano je pismo papi Franji, gdje je uz ostalo istaknuto da s ponosom – u kojem trajno stoji evanđeoska poniznost – Katolički bogoslovni fakultet gleda na sve čime je pridonio naviještanju vjere, odgoju za vrednote evanđelja, unapređivanju znanosti i obrazovanja, širenju umjetnosti i izgradnji kulture, razvoju sveučilišta i poticanju suradnje u akademskoj zajednici. „Naša nam povijest kazuje koliko posvećenost studiju istine – ­­­koji je Krist – dotiče sva područja života i koliko je mudrost evanđelja kadra preobražavati svijet, promičući cjelovit i solidaran humanizam u brizi za svakoga čovjeka i sve stvoreno. Svjesni smo da nam teološki studiji rasvjetljuju nove putove poslanja Crkve te nova mjesta njezine prisutnosti i područja njezina djelovanja“, stoji u pismu upućenu papi Franji, koje potpisao je veliki kancelar Josip Bozanić.

Ne bi smjelo ostati nespomenuto da je povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu neodvojiva od Isusovačkoga reda. Naime, isusovačka akademija u Zagrebu (latinskoga imena Academia ­Zagrabiensis), počela je djelovati 1632, kada je imenovan prvi profesor teologije. Studij filozofije započeo je s radom tri desetljeća potom, 1662, ne imajući u početku status i povlastice javne visokoškolske ustanove. Stoga su se veliki prepozit i kanonik zagrebačkoga Kaptola Nikola Dijanešević te rektor zagrebačkoga isusovačkoga kolegija p. Filip Kaušić obratili rimskomu caru i ugarsko-hrvatskomu kralju Leopoldu I. molbom da isusovačkoj akademiji u Zagrebu dodijeli prava i povlastice koje imaju druge akademije, posebice u ugarskim i nasljednim zemljama. Car je udovoljio molbi izdavši privilegij. Učinio je to u Ebersdorffu 23. rujna 1669, koji nadnevak obilježavamo i slavimo kao rođendan Sveučilišta u Zagrebu.

Naposljetku je važno istaknuti da je zagrebački Katolički bogoslovni fakultet najstarija hrvatska visokoškolska ustanova, koja djeluje u kontinuitetu dugu 350 godina. Našemu dugovječnom, ali životnom i poletnom slavljeniku poželimo da još mnogo godina i stoljeća promiče vječne i nenadvladive evanđeoske istine te najbolje vrijednosti proistekle iz susreta judejsko-kršćanske i grčko-rimske kulturne tradicije, da samosvjesno nasljeduje i marno širi vertikalni i horizontalni, prema Bogu i ljudima usmjeren kršćanski cjeloviti humanizam, bivajući kao i dosad na ponos Katoličkoj crkvi u Hrvatâ te našoj sveučilišnoj i općekulturnoj zajednici.

Autor: Marito Mihovil Letica

Izvor: Vijenac, 654 – 28. ožujka 2019.