Kome to smetaju Hrvatski studiji? Ministrici Divjak kojoj smeta i Domovinski rat !?

Da pomalo nelogično pitanje, tko to ne poštuje hrvatske vrijednosti?

Kojem Hrvatu može smetati značaj Domovinskog rata?

Tko to ne poštuje žrtve, toliko poginulih, nestalih, zvijerski mučenih, silovanih i 402 -dvoje poginule djece?

Kome to može uopće smetati?

Van pameti!

Kada ono neočekivano dolazimo do saznanja da to smeta baš onima koji bi trebali zastupati hrvatske nacionalne interese, koje mi biramo da bi zastupali naše interese; Vladi RH putem Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno premijeru Plenkoviću i ministrici Divjak!

Hrvatski studiji

Sjećam se kada su na poticaj dr.Franje Tuđmana osnovani Hrvatski studiji još 16. studenog 1992.godine. To je bila nasušna potreba u novoj  hrvatskoj državi, imati obrazovnu ustanovu, koja će usmjeravati  i odgajati  mlade u duhu hrvatske tradicije i kulture, nasuprot Filozofskom fakultetu koji je obrazovao i odgajao mlade i dalje u jugokomunističkom i jugonostalgičarskom  duhu pokojne Jugoslavije.

Puni naziv studija bio je “Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva”, pa je  1993. godine iz jednogodišnjeg studija prerastao u četverogodišnji studij pod nazivom ” Sveučilišni centar- Hrvatski studiji”

U daljnjoj transformaciji prema pretvorbi Hrvatskih studija u samostalnu pravnu osobu Ministarstvo znanosti je u više navrata tu pretvorbu podržalo;

• 1995 .godine Ministar znanosti prof.dr.sc.Branko Jeren
• 2014 .godine Ministar znanosti prof.dr. Vedran Mornar

Nove bitne dimenzije pluralizma, demokracije, slobode i tržišta trebalo je institucionalizirati i na području znanosti i sveučilišta, te stvoriti više duhovnih žarišta, osobito  kada se zna da je u društvenim i humanističkim znanostima od 1918. godine mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano. To je bio razlog što se skupina intelektualaca iz zemlje i iz inozemstva aktivno uključila u oživotvorenje projekta Hrvatskih studija.

U predloženi sustav Hrvatskih studija uključeni su radi koncepcijske srodnosti i radi programskog obogaćivanja studijski smjerovi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Procedura kojom su se Hrvatski studiji ustrojili kao redovit studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa ovog visokog učilišta na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.

Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je 24. studenoga 1995.godine  Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija prema kojem se oni ustrojavaju kao sveučilišni centar sa statusom podružnice. Dana 27. veljače 1996. godine  Senat Sveučilišta je odlučio da se nakon završenog studija na smjeru Croaticum stječe stručni naziv kroatolog i/ili profesor hrvatske kulture; na smjeru Filozofija  diplomirani filozof i/ili profesor filozofije; na smjeru Društvo diplomirani sociolog i/ili profesor sociologije; a nakon završenog studija na smjeru Religijska kultura diplomirani religiolog i/ili profesor religijske kulture.

Tijekom 1997. godine prihvaćen je i program studija psihologije a u 1998./99. akademskoj godini odobrene su i upisne kvote za upis prve generacije studenata psihologije.

Dana 10. prosinca 2019. Senat Sveučilišta u Zagrebu proglasio je Hrvatske studije fakultetom, imenovao dekana i Fakultetsko vijeće. Za dekana izabran je  prof. dr. sc. Pavo Barišić

19. prosinca 2019. godine Fakultet hrvatskih studija dostavio je elektroničkom poštom Ministarstvu znanosti i obrazovanja odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu od 10. prosinca 2019. godine o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija i odluku o imenovanju fakultetskih tijela. U popratnome dopisu  koji je potpisao prof.dr.sc. Pavo Barišić piše;

„U skladu sa zacrtanim reformskim ciljevima, radi rješavanja konačnoga pravnoga statusa Hrvatskih studija i funkcionalnoga i ustrojbenoga integriranja Hrvatskih studija u Sveučilište u Zagrebu u skladu sa znanstvenim, gospodarskim, populacijskim i kulturnim potrebama i odgovornošću akademske zajednice prema društvenoj zajednici u kojoj djeluje, a na temelju:

• • Elaborata o provođenju statusne promjene sveučilišnoga odjela Hrvatskih studija kao podružnice Sveučilišta u Zagrebu u status ustanove u sastavu Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Fakultet hrvatskih studija od 21. studenoga 2019.,
  • odlukâ Radne skupine za izradu Nacrta elaborata o provođenju statusne promjene od 21. studenoga 2019.,

• Povjerenstva za reformu Hrvatskih studija od 25. studenoga 2019., privremenoga Znanstveno-nastavnoga vijeća Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu od 25. studenoga 2019.,
• Rektorskoga kolegija od 26. studenoga 2019. i 9. prosinca 2019., Vijeća društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu od 4. prosinca 2019. i
• Mišljenja Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu od 5. prosinca 2019.,

Senat Sveučilišta u Zagrebu 10. prosinca 2019. donio je Odluku o osnivanju ustanove Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, a uz prethodno pribavljenu suglasnost Senata Sveučilišta u Zagrebu rektor Sveučilišta u Zagrebu donio je 10. prosinca 2019. Odluku o imenovanju dekana i članova Fakultetskoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta hrvatskih studija. Na sjednici Fakultetskoga vijeća održanoj 18. prosinca 2019. izabrani su prodekani.”

Zašto Ministarstvo znanosti i obrazovanja opstruira Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu?

Odluke i mišljenja o uspostavljanju Fakulteta hrvatskih studija donijela su mjerodavna sveučilišna, sudbena i upravna tijela, uključujući i nadležno Ministarstvo. Stoga se postavlja pitanje zašto aktualna postava na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja opstruira ovaj projekt od nacionalnoga značenja?

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. godine, Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnika  Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

“Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje. To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. godine. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta” piše prof.dr.sc.Pavo Barišić

Prateći rad Ministrice Divjak na kurikulu povijesti, aktivno sam sudjelovala uz Braniteljski portal i grupu Za reformu školstva,  u e savjetovanju sa svojim kritikama i prilozima , davali smo prijedloge i inzistirali da se Domovinski rat vrednuje kako i priliči, s obzirom na njegovu temeljnu ulogu u stvaranju slobodne i demokratske Hrvatske.

Iz navedenog iskustva proizlazi da aktualna Vlada RH na čelu sa premijerom Plenkovićem i ministrica Divjak rade na tome da mlade generacije što manje uče i znaju o Domovinskom ratu i povijesti hrvatskog naroda, ne bi  li time odnarodili djecu, stvorili mladu generaciju bez osnovnih značajki hrvatskog identiteta .

Ministrica Divjak i sindikalne vođe svojoom retorikom služe se medijskom manipulacijom među kojom je i stalno naglašavanje  nezakonitog  poslovanje, koje im je ovom Presudom srušeno!

A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja.

Od mnogo brojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka. Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija.

“To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta. Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.

Dekan

Prof. dr. sc. Pavo Barišić, dipl. iur.”

Ministrica Divjak uz punu potporu premijera Plenkovića tako radi protivno hrvatskim nacionalnim interesima , u korist globalizacije i Novog svijetskog poretka u kojem se brišu sve granice nacionalnih država, u kojem se briše svaki nacionalni, regionalni i europski identitet. Mislim da neće u tome uspjeti!

Lili Benčik/Hrvatsko nebo