Kolumna Slavena Dobrovića: Tehnologija neće “popraviti” svijet bez našeg sudjelovanja!
Izuzetno nam je drago da je nastojanja ovog portala prepoznao prof. dr. sc. Slaven Dobrović. Stoga s radošću i uvjerenjem da će nas obogatiti svojim velikim znanjem i autoritetom u području zaštite okoliša, odnosno održivog razvoja, predstavljamo njegovu prvu kolumnu. (Uredništvo portala Biram DOBRO)
Znamo li i jesmo li svjesni odgovora na pitanje – kakvo je stanje okoliša danas?
Nije to samo pitanje vidno izmijenjene klime. Evidencija ima na pretek, nije li u Zagrebu još prošli tjedan bilo nekoliko dana s temperaturama iznad 15 °C? Umjesto snijega, u siječnju opažamo cvjetanje, vjesnici proljeća već se pojavljuju, definitivno u krivo vrijeme.
Zagađenje posvuda, bilo u lako primjetnom obliku, u rijekama, morima i šumama, bilo u molekulski raspršenom, oku nevidljivom obliku, posvuda u zraku, vodi pa i tlu.
Iscrpljeni resursi s jedne strane, a gomilanje smeća s druge strane, to je realitet kojeg se tako teško i mentalno odričemo, a da ne govorimo praktično.
Previsoki ekološki otisak, nezaustavljeni rast potrošnje fosilnih goriva, i na koncu sve veći jaz između bogatih i siromašnih.
Kako to sve pomiriti, polučiti napredak i očuvati svijet za buduće generacije?
Je li rješenje nešto što se naziva ODRŽIVI RAZVOJ i što je opisano u 17 ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. godine, usvojenog od država članica Ujedinjenih nacija 2015. godine ?(VIDI: http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/post-2015/sdg-overview.html)
Uglavnom da, sve dok se uspješno odmičemo od slijepog vjerovanja tehnologijama koje će svijet popraviti bez da se od nas ljudi traži istinska promjena i odricanje od sadašnjih modela proizvodnje i potrošnje.
Svi ljudi dobre volje, pa onda i organizacije i tvrtke koje oni čine trebaju se uključiti da bi se dogodila promjena.
Neuspjesi u rješavanju krize okoliša više su posljedica opće ravnodušnosti i nezainteresiranosti nego protivljenja moćnika.
Da je gospodarski prosperitet na zdrav i pravedan način moguć, vidi se iz toga da postoje veliki poduzetnici i vlasnici globalnih kompanija koji svoj prosperitet nisu odijelili od prosperiteta svojih zaposlenih. To je svakako povezano s njihovim stavom da svojoj djeci ne kupuju skupocjene automobile i ne plaćaju raskošan život.
Stoga ne treba biti obeshrabren činjenicom da osam najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje isto koliko i siromašnija polovica čovječanstva. (VIDI: https://www.theguardian.com/global-development/2017/jan/16/worlds-eight-richest-people-have-same-wealth-as-poorest-50)
Sjajan putokaz rješavanju daje enciklika Laudato si pape Franje u kojoj apostrofira teme :
…najdublja povezanost siromašnih i krhkosti planeta, uvjerenje da je sve na svijetu duboko povezano, kritika novih paradigmi i oblika moći koji proizlaze iz tehnologije, poziv na traženje drugih načina razumijevanja gospodarenja i napretka, vlastita vrijednost svakog stvorenja, značenje ekologije za ljude, potreba za iskrenom i otvorenom raspravom, velika odgovrnost međunarodne i mjesne politike, kultura odbacivanja i prijedlog novog načina života…
Ove teme, kaže papa Franjo, nikada neće biti zaključene ili napuštene, nego uvijek iznova oblikovane i obogaćivane.
Da, to je put, čini se jedini stvarno moguć, prihvatljiv svim ljudima dobre volje bez obzira na rasu, naciju, vjeru, spol ili dob.
DOBRO je još uvijek u većini, zato krenimo!
O AUTORU:
Doktor znanosti Slaven Dobrović izvanredni je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje je obnašao dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša.
Na diplomskom i postdiplomskom studiju drži kolegije s tematikom prerade vode, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te kao mentor vodi završne, diplomske, magistarske i doktorske radove.
Područja znanstvenog i stručnog interesa uključuju pripremu pitke i tehnološke vode, obradu i recikliranje otpadnih voda te gospodarenje komunalnim otpadom, te je u tom području objavio više znanstvenih i stručnih radova u stranim i domaćim časopisima i održao više izlaganja na međunarodnim konferencijama. (https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=203775)
U periodu od 2007. do 2010., kao hrvatski predstavnik bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa. Član je nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga.
Kao suradnik, autor i voditelj sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. (https://www.fsb.unizg.hr/voda/djelatnici.html)U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom. Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku.
Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja, oženjen i otac sedmero djece. Bio ministar u Vladi RH. Zastupnik je u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora.