Aleksandar Dender: Kotor i Boka Kotorska do 1944. godine nikada nisu bile u sastavu Crne Gore

Ne treba posebno objašnjavati da Kotor i Boka Kotorska do 1944. godine nikada nisu bile u sastavu Crne Gore, da su u Crnu Goru unijeli svo svoje ogromno prirodno i kulturno bogatstvo zahvaljujući kojem Crna Gora nije samo "divlja ljepota" kako se reklamira nego i kulturna ljepota i da je Boka Kotorska zaslužila da dobije status regije zbog svih svojih posebnosti , kulturnih, jezičkih, graditeljskih, kao i zbog svoje neprocjenjive materijalne i nematerijalne kulturne baštine

0
“Ne treba zaboraviti da je 29.11.1943. godine, na II. zasijedanju AVNOJ-a u Jajcu, Boka Kotorska, zajedno sa Crnom Gorom i Sandžakom, ušla u federativnu Jugoslaviju kao konstitutivni elemenat preko Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, da bi se iz naziva države Boka Kotorska nepovratno izgubila na III. zasijedanju ZAVNO CG i B u julu 1944. godine, od kada se sustavno radi na brisanju njenog identiteta, posebno dentiteta Kotora.
Ne treba posebno objašnjavati da Kotor i Boka Kotorska do 1944. godine nikada nisu bile u sastavu Crne Gore, da su u Crnu Goru unijeli svo svoje ogromno prirodno i kulturno bogatstvo zahvaljujući kojem Crna Gora nije samo “divlja ljepota” kako se reklamira nego i kulturna ljepota i da je Boka Kotorska zaslužila da dobije status regije zbog svih svojih posebnosti , kulturnih, jezičkih, graditeljskih, kao i zbog svoje neprocjenjive materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Ne treba posebno objašnjavati zbog čega Kotor zaslužuje da dobije poseban status u Zakonu o teritorijalnom uređenju Crne Gore, status sličan statusu Podgorice ili Cetinja. Činjenica da je Kotor upisan u listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO sama po sebi ga izdvaja iz reda gradova – sjedišta opština u Crnoj Gori i zbog vrijednosti koje su ga uvrstile UNESCO, mora imati poseban status u zakonodavno–pravnom, funkcionalnom i prostorno-planskom smislu. Izjednačavanjem Kotora koji je proglašen svjetskom kulturnom baštinom, izjednačavanjem njegovih specifičnosti, obaveza i funkcija koje iz toga proizilaze sa ostalim gradovima u Crnoj Gori, država devalvira sve ono što nam je cijeli svijet priznao.
Nije nama potreban poseban status da bi se samo formalno zvali grad ili prijestonica kulture, nego da taj status omogući Kotoru da ulaže u svoj razvoj, da ga štiti od svih mogućih devastacija, materijalnih, socijalnih i duhovnih, da mu omogući da mu se vrate građani i značaj regionalnog administrativnog i kulturnog centra koji je imao u proteklih 15 stoljeća.” 

 

facebook status, 29. studenoga 2016. 

 

Dražen Zetić: Katoličanstvo kao ključ za razumijevanje Bokeljske mornarice u današnjoj Crnoj Gori

 

Dražen Zetić: Gdje su netragom nestale Katoličke Crkve u “Istorijskom leksikonu Crne Gore”!?

 

Dražen Zetić: K’o da se sramimo biti Hrvati, k’o da se stidimo ljubiti svoju Bokeljsku mornaricu!?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.