Andrijana Pravidur: Govor simbola
Temeljni grafički simbol kršćanstva je križ u kojem su sabrane sve temeljne dogme kršćanstva. Oblik križa prikazan je i u tlocrtima brojnih bazilika i crkava. Kristov monogram, krizmon, ili abrevijatura Kristovog imena također je čest simbol ranog kršćanstva
Simbolima su se prenosile poruke na jedinstven način, redovito je to reduciran likovni rječnik koji sadrži temeljne poruke kršćanstva i Kristova nauka.
Kroz povijest kršćanske umjetnosti karakteristična je upotreba simbola – ikonografskog preslikavanja riječi u sliku, koji su se prilagođavali društveno-kulturnim prilikama i likovnom izričaju pojedinih povijesno-stilskih epoha. Govor simbola primjenjivao se i u ranokršćanskom razdoblju, kada su njima kršćani prenosili poruke koje su bile nerazumljive pripadnicima drugih vjerovanja. Zbog učestalih progona sljedbenici kršćanskog nauka su kroz određenu simboliku u umjetnosti iskazivali štovanje prema Kristovom učenju. Ranokršćanski simboli poznati su u katakombnom zidnom slikarstvu od 2. stoljeća. Simbolima su se prenosile poruke na jedinstven način, redovito je to reduciran likovni rječnik koji sadrži temeljne poruke kršćanstva i Kristova nauka. Stoga su ranokršćanski simboli pretežno vezani za Krista. Temeljni grafički simbol kršćanstva je križ u kojem su sabrane sve temeljne dogme kršćanstva.
Temeljni grafički simbol kršćanstva je križ u kojem su sabrane sve temeljne dogme kršćanstva. Oblik križa prikazan je i u tlocrtima brojnih bazilika i crkava. Kristov monogram, krizmon, ili abrevijatura Kristovog imena također je čest simbol ranog kršćanstva.
Oblik križa prikazan je i u tlocrtima brojnih bazilika i crkava. Kristov monogram, krizmon, ili abrevijatura Kristovog imena također je čest simbol ranog kršćanstva. U to vrijeme Krist se često prikazuje i kao janje, odnosno kao Janje Božje (Agnus Dei). Česti, zoomorfni, simboli su i prikaz jelena – simbol duše prema Psalmu 42, te paunovi i golubovi, a zoomorfni su i simboli 4 evanđelista – tetramorf. Čest je likovni prikaz Krista kao Dobrog pastira, koji je likovno posuđen iz helenističke ikonografije. Mnogo je prikaza i simbola koji su se koristili da bi se na diskretan ali prepoznatljiv način ukazalo na štovanje kršćanstva i vjeru u Krista.
Prije nego što je otpočelo organizirano i slobodno propovijedanje kršćanskog nauka, od Milanskog edikta, sljedbenici kršćanskog učenja bili su prisutni i na našem području o čemu svjedoče i neke kasnoantičke građevine u funkciji oratorija kao i neki prikazi na mozaicima ili freskama koji nose kršćansku poruku.
Riba i dobri pastir
Upravo većina prikaza sa kršćanskom simbolikom sa bosanskohercegovačkih lokaliteta je poznata iz mozaika – najraširenije grane rimske dekorativne umjetnosti. Mozaici koji su krasili podove antičkih građevina nastajali su u razdoblju od 2. do kraja 4. stoljeća, a neki od njih su ukrašeni starokršćanskim simbolima i motivima. Tako jedan od najstarijih mozaika u BiH leži na podu jedne prostorije antičke vile u Višićima kod Čapljine koji sadrži motiv starokršćanske umjetnosti – prikaz ribe – jedan od najrasprostranjenijih i najprepoznatljivijih simbola kršćanstva.
Riba je simbol duše što proizilazi iz metafore”Krist kao ribar duša”, a ima i značenje Kristova čudesnog ribolova s apostolima. Prikaz ribe je i svojevrstan kriptogram u kojem je uz ime Božje sadržana i temeljna kršćanska dogma. Riječ riba (ikhthýs) na starogrčkom jeziku sadrži inicijale imena Isusa Krista – Iēsous Christos, Theou Yios, Sōtēr – Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj. Tako riba u starokršćanskoj simbolici ima važno i višestruko značenje.
Kako su ranokršćanski simboli proizilazili iz antičkog svijeta, nerijetki su primjeri i mitoloških scena koje su u nešto drugačijoj formi nosile kršćansku poruku. Jedan od najčešćih primjera je prikaz Orfeja – u grčkoj mitologiji najpoznatiji mitski pjevač, svirač, i pjesnik, često prikazivan u prirodnom ambijentu i društvu raznih životinja kojeg su prvi kršćani rado koristili za prikaz Krista. Ovakav primjer potječe sa mozaika unutar jedne od najreprezentativnijih rimskih vila na području BiH, u Paniku kod Bileće. Vlasnici ovog imanja su vjerojatno pripadali kršćanskoj zajednici s obzirom da se u prikazu Orfeja na njegovom rukavu nalaze tri križa, a cjelokupni mozaik je smješten u prostoriju u obliku križa. Tako mitološka predstava Orfeja simbolizira Krista koji se tijekom 2. i 3. stoljeća prikazuje kao Dobri pastir. Ovaj reprezentativni primjerak mozaične umjetnosti iz 3. stoljeća sadrži i kriptokršćanski karakter kroz vrlo rijedak prikaz na našem području, a koji se čuva u Zemaljskom muzeju BiH.