Znate li tko su bili prvi hrvatski književni prevoditelji? A tko drugi nego – glagoljaši! Srednjovjekovna glagoljska književnost velikim je dijelom prijevodna književnost. U duhu uključivosti i poštivanja prava svakoga čovjeka da uživa blagodati kulture riječi glagoljaši su pred svoju…
Englezi su se začudili jer su među Indijancima vidjeli djecu s crvenkastosmeđom kosom i očima boje kestena. “Gdje li sve hrvatska noga nije stala? Koračala je po vrhovima Anda i podzemnim hodnicima rudnika Perua, Bolivije i Sjedinjenih Američkih Država. Bila…
Najteža i najveća knjiga zlatnoga doba hrvatskoga glagoljaštva, knjiga koja je zbog duljine i starine sadržanih svetopisamskih tekstova nazvana hrvatskoglagoljskom Biblijom, knjiga za čiju je izradu bila potrebna koža 117 ovaca – sve je to BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA (1396.) Taj…
Kristofor se sa svojim bratom Bartolomeom dopisivao na nekom nepoznatom jeziku, a svi su tada znali talijanski; to je dakle mogao biti samo hrvatski. I pisao je nekim nerazumljivim pismom. To je mogla biti samo glagoljica Danas gotovo nitko, osim…
Jedini hrvatskoglagoljski rukopis srednjega vijeka za koji sa sigurnošću znamo da je ciljano pisan za žensku čitalačku publiku jest »Pariški (Borislavićev) zbornik« (1375.). Bio je namijenjen tzv. prizidnicama crkve sv. Julijana u Šibeniku. Riječ je ujedno o najstarijem sačuvanom hrvatskoglagoljskom…
Iako se znanstvenici danas uglavnom slažu o Konstantinovu autorstvu glagoljice, u Hrvatskoj je dugo postojala predaja prema kojoj je sv. Jeronim autor glagoljice Prvi se put ta predaja spominje u otpisu pape Inocenta IV. senjskomu biskupu Filipu 29. ožujka 1248. godine, u…
glagoljica, najstarije slav. pismo, sastavio ga je sv. Ćiril (Konstantin) poč. 2. pol. IX. st., vjerojatno po uzoru na grč. brzopisno pismo, s ugledanjima na neka druga pisma što ih je poznavao. G. se proširila u više ondašnjih slav. zemalja:…
Pejzaž i hrana nisu jedino što je čarobno u Istri. Priče o divovima i vilama, vampirima i zmajevima, vješticama, svecima i kraljevima isprepliću se u živopisnom tkanju istarske povijesti, čineći je tako pomalo magičnom i posve neodoljivom, a žive i…
Glagoljaštvo je hrvatski odvjetak ćirilometodske tradicije koji obuhvaća ukupnu djelatnost hrvatskih glagoljaša. Oni su, za razliku od ostalih Slavena, zadržali glagoljsko pismo i pritom razvili novi tip pisma, uglatu ili hrvatsku glagoljicu Glagoljaštvo se odnosi i na pismenost na (hrvatskoj)…
Sricanje glagoljaških slova zapisao je, zajedno s odgovarajućim brojčanim vrijednostima, George d’Esclavonie (Juraj iz Slavonije, ~1355.-1416.), glagoljaški svećenik i sveučilišni profesor na sveučilištu Sorbonne u Parizu (njegovi se rukopisi čuvaju u Državnoj knjižnici u Toursu u Francuskoj. U popratnom je tekstu napisao: Istud…
