Tražiti put
IV. vazmena nedjelja: Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu (Iv 10,27-30) U ono vrijeme: Reče Isus: »Ovce moje slušaju glas moj; ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem život vječni te neće propasti nikada i nitko ih…
II. zavjetno hodočašće kuburaša Majci Božjoj Vinagorskoj
Proslava Kristova uskrsnuća pucanjem iz kubura na Uskrsni ponedjeljak dugogodišnja je vinagorska tradicija obogaćena prošle (2015.) godine, kada je okupljanje kuburaša pretvoreno u Zavjetno hodočašće.
Od Jeruzalema do Bistrice – povijest marijabistričke kalvarije
Zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac imao je velike planove s Marijom Bistricom, želeći da to hodočasničko mjesto u Zagorju postane mjesto duhovne i moralne obnove hrvatskoga naroda. „Moja je želja da svetište Majke Božje Bistričke postane hrvatsko narodno svetište“.
Kako su nastali “oroslavski anđeli”?
– E, gospon slikar, vaš anđelek ima zamazane noge! – nije mogao ne primijetiti župnik Govedić, zagledajući mala stopala koja su s grušta mahala u dubinu.
Kako je nastala kapelica sv. Roka? Legenda o zabranjenoj ljubavi.
Kapelica sv. Roka u Podgrađu u Mariji Bistrici izgrađena je po projektima arhitekta Hermanna Bolléa kada i crkva u Mariji Bistrici, na mjestu barokne kapelice izgrađene 1727. godine. Uz njezinu gradnju vezana je ljubavna legenda.
Kajkavski književni jezik
Grafika: ljubičastom bojom prikazano područje Hrvatske na kojem se govori kajkavskim jezikom. Kajkavski književni jezik (ISO 639: kjv; kajkavština, kajkavica), nekada jedno od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko, a danas priznati jezik koji je 12. siječnja…
Sjećanje akademika Ivana Goluba na otvaranje II. vatikanskog koncila
Po uzoru na Efeški koncil, koji je proglasio bogomaterinstvo Marijino, kada su efežani koncilskim ocima napravili bakljadu, rimljani su napravili bakljadu za II. vatikanski koncil, Ivanu XXIII. dana 11. listopada kad se slavila od efeškoga koncila donesena dogma o Mariji Majci Božjoj. Sav je trg bio pun. Sudionici s bakljama su dolazili tako da su trg pretvorili u plamteći križ. Jedni s lijeva, jedni s desna, jedni odozgo, jedni odozdo. A u središtu je bio obelisk, što ga je davno bio postavio Siksto V., papa hrvatskoga porijekla, jer mu je otac došao s naše obale Jadrana u Italiju, oženio se talijankom i imao sina Felicea, kasnijega papu Siksta V.
Moja babica Štefanija…
Denes su ljudi „živčani“, pritišće ih posel, nemaju strpljenja jedni za druge. Prije su se više trudili kak bi se dogovoriti, više su šteli pretrpeti jen za drugoga. Svaki brak je trnovit put. Tak je bile i prije kad su ljudi bili v neimaštine i borili se za život. Ipak, bili su skromni i zadovolni z malim. V polje su išli pjevajući, teške su živeli, ali za bolje nisu znali. Denes su očekivanja velika, pa je vekši pritisak i vekša razočaranja…