HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA. Razvojne perspektive

Zbornik radova koji se nalazi pred Vama obuhvaća radove pripremljene za me-
đunarodni godišnji znanstveno-stručni skup Annales Pilar, pod nazivom Hrvatsko iseljeništvo i domovina: Razvojne perspektive (Zagreb i Dubrovnik, 26.-28.
svibnja 2011.).

Organizator događanja bio je Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika i pod pokroviteljstvom Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti — Razred druπtvenih znanosti. Skup je održan
u sklopu obilježavanja 20. obljetnice utemeljenja i djelovanja Instituta, a odabirom teme skupa potvrdio se kontinuitet posvećenosti Instituta istraživanju hrvatskog iseljeništva te odnosa između domovinske i iseljene Hrvatske.

Zbornik čini trideset tekstova trideset troje autora. Otvaraju ga uvodni rad
ravnatelja Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Vlade Šakića i tekstovi veleposlanika
Australije te Švicarske, a potom slijedi znanstveno-stručni dio u kojem su radovi
razvrstani u četiri tematske cjeline: Hrvatske iseljeničke zajednice u svijetu, Hrvatski jezik i kultura u iseljeništvu, Politika i hrvatsko iseljeništvo, te Suvremeni
migracijski procesi i perspektive. Zbornik karakterizira pluralnost tema i istraživačkih pristupa, od istraživačkih radova do svjedočanstava, a urednici vjeruju kako upravo ta raznolikost omogućuje cjelovitiji uvid u jedan tako složen fenomen kao što je hrvatsko iseljeništvo.

Naime, s obzirom na broj iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika
u zemlji, Hrvati imaju jednu od najbrojnijih iseljeničkih zajednica u svjetskim okvirima. Točan broj ne može se sa sigurnošću utvrditi, no prema procjenama Ministarstva vanjskih i europskih poslova u svijetu ih je danas oko tri milijuna. Pored same brojnosti iseljenika, važno je istaknuti dugotrajnost procesa iseljavanja
s hrvatskih prostora, procesa koji je započeo još u 15. stoljeću. Unatoč tomu povijest iseljavanja iz hrvatskih krajeva, kao i život hrvatskih zajednica u iseljeništvu te njihove razvojne perspektive i odnos s domovinskom Hrvatskom, još uvijek nisu dovoljno istraženi. Osobito je malo studija posvećeno trećoj i četvrtoj
generaciji iseljenika i njihovim odnosima sa suvremenom Hrvatskom. Stoga se
istraživačima u društveno-humanističkim znanostima nameće potreba (i obveza) daljnjeg proučavanja ovih tema.

Svrha je priloženoga Zbornika (dodatno) rasvijetliti pojedina povijesna i suvremena obilježja hrvatskog iseljeništva. U nadi da će radovi u Zborniku istodobno poslužiti kao polaziπte za buduća istraživanja preostaje nam tek zahvaliti svim autorima, recenzentima i svima koji su na bilo koji način pridonijeli njegovu objavljivanju.

Osobitu zahvalu dugujemo predstojnici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. sc. Dariji Krstičević.

Urednici

Zagreb, svibnja 2014.