Ivan Ćelić: Učinci mjera zaključavanja za pušače

Mjera zaključavanja u Novom Zelandu imala je mješovite učinke na ponašanje pušača, otkrivaju znanstvenici sa Sveučilišta Otago u Dunedinu. Rezultati istraživanja objavljeni su u međunarodnom časopisu Nicotine and Tobacco Research

0
Mjera zaključavanja u Novom Zelandu imala je mješovite učinke na ponašanje pušača, otkrivaju znanstvenici sa Sveučilišta Otago u Dunedinu. Rezultati istraživanja objavljeni su u međunarodnom časopisu Nicotine and Tobacco Research.
Od 261 ispitanika koji svakodnevno puše, 45% je navelo da je broj popušenih cigareta porastao s prosječno 10 na 16 cigareta dnevno, kaže profesor Hoek. To je otprilike dvije kutije cigareta tjedno, što je znatno i skupo povećanje. Istraživanje je također otkrilo da je među svakodnevnim pušačima oko 16% pušilo manje cigareta, a 39% nije prijavilo promjenu pušačkih navika.
Slične promjene u ponašanju pušenja također su zabilježene tijekom potresa u Christchurchu, a istraživanja koja su ispitivala ovaj događaj otkrila su da se porast pušenja zadržao i nakon potresa.
“Evidentno je da se odgovor na pandemiju usredotočio na sprječavanje širenja COVID-19. Međutim, budući da moramo raditi planove i za druge epidemije, imamo prigodu šire razmotriti osjećaj blagostanja”, kaže profesor Hoek.
Tijekom tog planiranja treba uzeti u obzir i Vladin cilj “Bez dima 2025”, jer se ljudi koji su prestali pušiti mogu vratiti pušenju u vrijeme stresa, a ove promjene mogu potrajati i nakon izazivanja krize.
“Razvoj informativno-edukacijskih programa za podršku ljudima koji su nedavno prestali pušiti ili koji su pokušali prekinuti pušiti putem usluga prestanka prije kriznog događaja, mogao bi pomoći u upravljanju okidačima koji bi inače promicali recidiv.”
Dr. Every-Palmer kaže da će ljudi koji su se osjećali usamljeno ili bili pod stresom tijekom zaključavanja češće više pušiti. U stvari, oni koji su se osjećali usamljeno ili izolirano gotovo cijelo vrijeme imali su više od tri puta veću vjerojatnost da će povećati broj cigareta od onih koji nikad nisu bili usamljeni. Ovi rezultati nisu povezani s time jesu li ljudi živjeli sami ili s drugima, što sugerira da samački život nije nužno isto što i usamljenost.
U budućim planiranjima pandemija bi, također, trebalo ispitati kako ljudi mogu zadržati osjećaj povezanosti.
“Naši rezultati proširuju naš raniji članak o mentalnom blagostanju i predlažu intervencije koje pomažu ljudima da se osjećaju povezanima kako bi mogli smanjiti rizik da će pušenje koristiti kao alat za upravljanje stresom.Da bismo podržali ove ljude i pomogli u ostvarenju Vladinog cilj ‘bez dima’ do 2025. godine, moramo istražiti kako generalno pomoći ljudima da se osjećaju povezano, a osobito u pružanju podrške oko prestanka pušenja, što bi poboljšalo situaciju nošenja s pandemijama”, kaže dr. Gendall.
Izvornik: Gendall P, Hoek J, Stanley J, i sur. Changes in Tobacco Use During the 2020 COVID-19 Lockdown in New Zealand. Nicotine Tob Res. 2021:ntaa257.

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.