Kralj Krešimir II. – vladar Hrvatske i Bosne(?)

Dinastički sukob između Miroslava i njegova mlađeg brata Mihajla Krešimira II. završio je pogubno za Miroslava. Krešimir je došao na vlast 949. godine, te je vladao sve do 969. godine. On je prvi vladar koji je nosio i kršćansko ime. Za vrijeme njegove vladavine nestabilnosti su uklonjene te se stanje u Hrvatskoj stabiliziralo. Čak štoviše, izgleda da se stanje u Hrvatskoj i poboljšalo za vrijeme Krešimira II., a čak se spominje i da je Bizant prepustio Krešimiru upravu nad dalmatinskim gradovima. Na to nas upućuje podatak da je Krešimir raspolagao zemljištem nekadašnjeg zadarskog gradskog agera u čijem sklopu se nalazio i posjed Diklo, kojeg je darovao zadarskom samostanu sv. Krševana

Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve Gospe od otoka u Solinu.
0

Dinastički sukob između Miroslava i njegova mlađeg brata Mihajla Krešimira II. završio je pogubno za Miroslava. Krešimir je došao na vlast 949. godine, te je vladao sve do 969. godine. On je prvi vladar koji je nosio i kršćansko ime. Za vrijeme njegove vladavine nestabilnosti su uklonjene te se stanje u Hrvatskoj stabiliziralo. Čak štoviše, izgleda da se stanje u Hrvatskoj i poboljšalo za vrijeme Krešimira II., a čak se spominje i da je Bizant prepustio Krešimiru upravu nad dalmatinskim gradovima. Na to nas upućuje podatak da je Krešimir raspolagao zemljištem nekadašnjeg zadarskog gradskog agera u čijem sklopu se nalazio i posjed Diklo, kojeg je darovao zadarskom samostanu sv. Krševana.

U naslovu je pod upitnik stavljena Krešimirova uprava nad Bosnom. Naime, taj podatak nije moguće pouzdano utvrditi. Istina je da se hrvatska vlast pojačano širila u dalmatinsko zaleđe, a o tome svjedoči i smještaj dijela hrvatskih županija sredinom 10. stoljeća. To bi čak i moglo upućivati na vjerodostojnost vijesti iz „Ljetopisa popa Dukljanina“, u kojima stoji kako je Krešimir, „sin Tišemira“, osvojio „čitavu Bosnu“. Međutim poistovjećivanje toga Krešimira sa hrvatskim kraljem Krešimirom II. je upitno.

U njegovo vrijeme započeo je program čuvanja vladarske memorije, odnosno bilježenje vladarskih gesta, a njegova supruga, kraljica Jelena (o kojoj će biti više u narednoj objavi), podigla je na Otoku kraj Solina crkvu u kojoj su pokopani ona i Krešimir II. Benediktinski redovnici brinuli su se o kraljevoj memoriji još u 13. stoljeću.

Više o kraljici Jeleni i pričama koje se uz nju vežu doznajte u sljedećoj objavi

Na fotografiji su prikazani ostatci zadužbinske crkve na Otoku kraj Solina

 

Tajne hrvatskog srednjovjekovlja, facebook status

 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.