Muzej Gacke Otočac: Na današnji dan prije 565 godina osnovana je Otočka biskupija
Na današnji dan prije 565 godina osnovana je Otočka biskupija
Na današnji dan prije 565 godina osnovana je Otočka biskupija, a upravo su razvijeni i kasni srednji vijek na području Otočca i Gacke najvažnija razdoblja u povijesti formiranja Otočca kao grada. Iz tog razdoblja datiraju najstariji sačuvani pisani spomeni Otočca. Nova arheološka istraživanja potvrđuju starost grada do u 13. stoljeće te iz godine u godinu otkrivaju njegove obrambene zidine i pokretne nalaze koji svjedoče o životu na otočnom gradu. Otočac je kao srednjovjekovni grad nastao na prirodnom uzvišenju koje je sa svih strana bilo okruženo rijekom Gackom, a do grada se dolazilo plovilima i jednim mostom. Otočac je bio, kako ga nazivaju istraživači i povjesničari, svojevrsna Venecija u Gackoj, wasserburg, otočni grad, a njegovi žitelji – Otočani – i u pravom smislu riječi – otočani, tj. ljudi s riječnog otoka.
Povijest Gacke i Otočca obilježili su i brojni gospodari od kojih se u srednjem vijeku ističu knezovi krčki Frankopani. Gackom i Otočcem gospodare od 1290. do 1468., kada im ove posjede oduzima ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin. Frankopani u Gackoj utvrđuju Otočac kao središnji obrambeni grad, a osim otočke grade još dvije utvrde – frankopanski grad/utvrdu Prozor na brdu Prozorina i grad/utvrdu Dabar na brdu Vučjak.
Za povijest samog grada Otočca kao utvrđenog grada na otoku koji je bio okružen rijekom Gackom važan je i spomen dviju crkvi. U Otočcu je van starog grada postojala crkva sv. Nikole ili Mikule, a unutar zidina starog grada crkva sv. Marije Magdalene. Frankopani su, osim u razvoju grada i okolice, imali i značajnu ulogu u širenju glagoljice, o čemu svjedoči nekoliko značajnih glagoljaških dokumenata.
Vrhunac razvoja Otočca i Gacke u srednjem vijeku bilo je uspostavljanje Otočke biskupije na inicijativu Žikmunda (Sigismunda) Frankopana, koja je u Otočcu utemeljena 5. ožujka 1460. godine uz dozvolu pape Pija II., koji je crkvu sv. Nikole podigao u rang katedrale.
Na život Otočana tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka utjecali su i sve češći prodori osmanlijske vojske. Upravo ti događaji odredili su način oblikovanja prostora i način življenja tijekom sljedećih nekoliko stoljeća – gotovo svi resursi bili su podređeni obrambenoj funkciji. Stoga se srednji vijek – tijekom kojeg Frankopani u Gackoj osim Otočca utvrđuju i druge gradove-utvrde, šire glagoljaštvo i uspostavljaju biskupiju – smatra vrhuncem dotadašnjeg razvoja ovog prostora. Suprotno tome, ratovi s Osmanlijama značajno su – osim po pitanju jačanja vojne infrastrukture i obrambene funkcije – usporili razvoj Otočca i Gacke. U prvim desetljećima 16. st., na samom kraju kasnog srednjeg vijeka, Krbava i Lika potpadaju pod osmansku vlast, a Gacka i Otočac kao neosvojeni teritorij postaju dio Vojne krajine.
