O čemu pjeva poznata pjesma Kondorov let?
Tko još ne zna za melodiju koju su slavnom učinili Simon i Garfunkel? Ali on i su pod drevnu indijansku melodiju potpisali svoje riječi u kojima se kondor uopće ne spominje...
Tko još ne zna za melodiju koju su slavnom učinili Simon i Garfunkel? Ali on i su pod drevnu indijansku melodiju potpisali svoje riječi u kojima se kondor uopće ne spominje…
Svjetski uspjeh pomogao je, dakako, da se zaboravi kakvu to vezu ima s kondorom (jedna vrsta orla). Glazbenici su, naime, od jedne stare borbene pjesme napravili ganutljivi šlager. Iza njega se, naravno, ne može ništa saznati o tvorcima ove pjesme niti o narodu kome ona pripada. A „El Condor Pasa“ je neprolazni dio folklora iz Anda i potresna je pjesma o stradanju i bezrazložnom uništenju jednoga naroda. Inka-Indijanci su živjeli u jednoj vrsti komunističkih zajednica. Imali su mnogo zlata, ali ih ono nije zanimalo. Tada je došla velesila Španjolska, koja je imala financijskih problema. Osvajači su likvidirali cjelokupno vrhovno vijeće a poglavicu Vrhovnog vijeća Atahuallpa uhitili su kao taoca. Otkupnina je morala biti plaćena u zlatu. Kad su osvajači imali više zlata nego što su mogli odnijeti, likvidirali su i Atahuallpa, a pri odlasku su primijenili načelo spaljene zemlje. O tome pjeva stara pjesma Inka „El Condor Pasa“:
Kondor kljuca suncu oči i pada, na zemlju se vatra ruši.
U sjeni teških krila nema zova na borbu, ruka je mlohava.
Kako se zove požuda za zlatom, krvlju i smrću, kakvu čovjek nikad nije vidio?
Siva pera padaju na čelo, a noć je tako blizu. El Condor Pasa.
400 godina kasnije došla je velesila Amerika, iskopavala željezo, bakar i olovo i na koncu uvela vojnu upravu da bi Indiose branila od komunizma. Tomu se suprotstavljaju male skupine gerilaca. Oni su staroj pjesmi Inka dodali zadnju strofu:
Jutro gori, s brda se povik čuje, zov na borbu, borbu za zemlju.
Crne pantere na skok spremne stoje, ah da.
Posvuda požar hara, lomi požudu Jenkija za zlatom i krvlju, koja se nikad ne zasićuje.
U zemlji će biti mira tek kad ih se ubije. Ah, da. El Condor Pasa.
Nosač sunca
Nema mnogo mitova i legendi o kondoru. On je za Inke bio glasnik bogova, koji leti od ljudi u gornji svijet da bi gore odnio njihove molbe. Kondor je utjelovljavao mudrost i pamet. U Machu Picchuu postoji jedan kondor ugraviran u stijenu. svako jutro on donosi sunce na nebo. Predaja veli da je jedan mrtvi kondor pao s neba u dvorište Ayllawasija cusqosa – kuću sunčevih djevica – i tako nagovijestio razorenje Tawantisuyoa. U Ekvadoru i Čileu „kondor“ znači „zlatnik“, a u nekim se andskim selima jedu kondorove oči da bi se pojačao vid.
El Condor Pasa / Kondorov let
Simon and Garfunkel
I’d rather be a sparrow than a snail / Radije bih bio vrabac nego puž
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio
I’d rather be a hammer than a nail / Radije bih bio čekić nego klin
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio
Away, I’d rather sail away / U daljine, radije bih letio u daljine
Like a swan that’s here and gone / Poput labuda, koji je čas ovdje čas ondje
A man gets tied up to the ground / Čovjek svakog dana stariji postaje
He gives the world / To svijetu daje
Its saddest sound / Najtužniji prizvuk
Its saddest sound / Najtužniji prizvuk
I’d rather be a forest than a street / Radije bih bio šuma nego ulica
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio
I’d rather feel the earth beneath my feet / Radije bih osjećao zemlju ispod svojih stopala
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio
Izvor: Svjetlo riječi