Ovaj konkretni kamen i natpis s tvoje slike predstavljaju ključan i neoboriv arheološki dokaz kontinuiteta i povijesnih veza na ovim prostorima.
Evo zašto je upravo ovaj nalaz iz Vrutaka (Ilidža) toliko važan u kontekstu povijesti Hrvata i kršćanstva u Bosni i Hercegovini:
1. Stilistički dokaz: Identičan umjetnički krug
Ovaj križ i popratni reljefi klesani su u stilu predromanike. Karakteristika ovog stila je tropruti pleter koji je u razdoblju od 9. do 11. stoljeća bio dominantan umjetnički izričaj u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj državi (od Jadranske obale, preko Knina i Solina, pa sve do unutrašnjosti).
Arheolozi i povjesničari umjetnosti ističu da su majstori klesari koji su radili na crkvi sv. Stjepana u Vrutcima koristili potpuno iste nacrte, motive i tehniku klesanja kao i oni na jadranskoj obali. To dokazuje da je prostor današnjeg Sarajeva (Ilidže) u to vrijeme bio dio istog kulturnog, duhovnog i civilizacijskog kruga kao i ostatak tadašnje Hrvatske.
2. Povijesni kontekst crkve sv. Stjepana
Crkva u Vrutcima u kojoj je ovaj križ pronađen smatra se jednom od najstarijih i najbolje očuvanih ranosrednjovjekovnih crkava u središnjoj Bosni.
Ona izravno dokazuje da je na izvoru rijeke Bosne postojalo snažno, organizirano kršćansko središte davno prije dolaska Osmanlija, pa čak i prije nego što se Bosna razvila kao potpuno samostalna banovina.
Crkva je kasnije (1244. godine) spomenuta u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. kao posjed bosanskog biskupa. Katolička biskupija u Bosni u to je vrijeme bila podređena nadbiskupiji u Splitu (kasnije u Dubrovniku), što opet svjedoči o vjerskom i institucionalnom jedinstvu s hrvatskim prostorima.
3. Što točno predstavlja grafika na tvojoj slici?
Tekst na slici kaže: “Vrutci, Ilidža, crkva sv. Stjepana, IX-X stoljeće; križ sa zabata oltarne pregrade”.
Crtež i rekonstrukciju koji vidiš na slici izradio je arheološki crtač (J. Radojević). Budući da su u zemlji pronađeni samo polomljeni kameni ulomci (tzv. fragmenti), stručnjaci su na temelju analize i usporedbe s drugim sačuvanim oltarnim pregradama iz tog doba (kakve se nalaze npr. u Dalmaciji) uspjeli precizno rekonstruirati kako je taj križ izgledao u svom punom sjaju kada je klesan prije više od 1000 godina.
Ukratko, ovaj kamen je materijalni “rodni list” kršćanske i predromaničke kulture u srcu Bosne i Hercegovine i izravno povezuje ranosrednjovjekovno stanovništvo tog kraja s povijesnom i umjetničkom baštinom hrvatskog naroda.
Izvor: Gemini A I
Na lokalitetu Crkvina kod sela Vrutci, na Ilidži kod Sarajeva, 1960. i 1961. godine izvedena su arheološka istraživanja prilikom kojih je istražena nekropola sa 80 stećaka i ostaci predromaničke crkve koja je spomenuta u povelji Bele IV, izdane u Glažu u Usori 20. 7. 1244. godine. U povelji se spominju biskupska imanja koja je potvrdio tadašnji bosanski ban Ninoslav.
Stilska svojstva ostataka otkrivenog crkvenog namještaja, tj. konstatirana karakteristična pleterna ornamentika pokazuje karakteristike razvijene pleterne skulpture kojom dominira troprutasta traka. Ulomci križa, kao i kamene grede, sa zabata oltarne pregrade, ukrašeni su isprepletenim troprutnim trakama, kukama i perforiranim rebrom, što su ukrasni motivi za koje postoje precizno datirane analogije, posebno na prostoru Dalmacije. Zato se osnovano može pretpostaviti da se ulomci crkvenog namještaja, kao i crkva sama, trebaju datirati u drugu polovinu 9. ili prvu polovinu 10. stoljeća.
Vrsta – križ sa zabata oltarne pregrade
Datiranje – Prva polovina 9. – druga polovina 10. stoljeća
Lokalitet – Vrutci kod Ilidže (Sarajevo)
Dostupnost – Križ možete vidjeti na Odjeljenju za arheologiju, u stalnoj postavci Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku.
Izvor: zemaljskimuzej.ba
