Priopćenje: Petir postavila pitanje o Bokeljskoj mornarici potpredsjedniku Vlade Crne Gore (VIDEO)

0

Na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta održanom u utorak, 20. ožujka održana je razmjena stajališta sa Zoranom Pažinom, potpredsjednikom Vlade i ministrom pravosuđa Crne Gore. Pažin je u svom izlaganju istaknuo ciljeve i prioritete crnogorske Vlade te se osvrnuo i na aktualno stanje u Crnoj Gori otvorivši teme članstva u NATO-u i procesu pridruživanja EU-u, odnosa sa susjednim državama, ekonomije, slobode medija i korupcije.

Među zastupnicima koji su mu postavili pitanja bila je i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja je napomenula kako je Crna Gora država kandidatkinja za članstvo u EU, a situacija s Bokeljskom mornaricom nije jedina situacija u kojoj grubo krši prava hrvatske nacionalne manjine. „Zanima me razmatra li Crna Gora mogućnost da zajedno s Hrvatskom podnese UNESCO-u kandidaturu za zaštitu Bokeljske mornarice i misli li Crna Gora promijeniti svoj pristup prema hrvatskoj nacionalnoj manjini“, upitala je Petir Pažina.

Naime, kako ističe Petir, krajem siječnja ove godine mediji su objavili vijest o izravnom kršenju prava Hrvata u Boki kotorskoj od strane države Crne Gore koja je samostalno, bez suglasnosti s Republikom Hrvatskom, pokrenula proces za uvrštavanje Bokeljske mornarice na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, pri čemu je Crna Gora izostavila najvažniju činjenicu da se radi o kulturnoj baštini hrvatskoga naroda.

„Bokeljska mornarica bratovština je kotorskih pomoraca, nastala kada su kotorski mornari preuzimali moći sv. Tripuna, dio je katoličke tradicije Boke kotorske koju čuva Kotorska biskupija, no sve je ovo izostavljeno iz crnogorske aplikacije Bokeljske mornarice na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, a hrvatska strana pritom nije konzultirana“, kazala je Petir i istaknula da Crna Gora kao država koja kandidira za članstvo u EU treba prestati kršiti prava Hrvata kao nacionalne manjine.

Zoran Pažin odgovorio je da su „građani hrvatske nacionalnosti u Crnoj Gori veoma uvaženi, imaju predstavnika u Parlamentu i ministricu u Vladi te im je veoma stalo da se hrvatska zajednica i sve ostale zajednice se osjećaju komotno u Crnoj Gori koja je njihova država“. Kazao je kako je „pristup Vlade Crne Gore kada je riječ o Bokeljskoj mornarici da je svako kulturno dobro u Crnoj Gori kulturno dobro svih građana Crne Gore, neovisno o tome o kojoj se nacionalnoj zajednici radi“.

„Pristup koji vi imate je legitiman – da smatrate da Hrvatska kao prijateljska država Crne Gore, u što nema nikakve sumnje, treba biti podnositelj inicijative UNESCO-u, to razumijemo. O svim pitanjima ćemo razgovarati prije svega s predstavnicima Hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, a naravno upoznat sam da postoji odgovarajuća komunikacija i s Ministarstvom kulture RH i Ministarstvom vanjskih poslova RH“, kazao je Pažin.

Petir je rekla da svojim odgovorom potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin manipulira s činjenicama jer svi koji su upućeni u temu znaju da bi jednostrana kandidatura Bokeljske mornarice značila da Crna Gora kandidira „osiromašenu kulturnu baštinu“ te da aplikacija nije kompletna i valjana ako se iz nje izostavi spominjanje uloge bokeljskih Hrvata u stvaranju i čuvanju Bokeljske mornarice kao i njena veza sa kultom Sv. Tripuna

Mješoviti međuvladin odbor za manjine održan u svibnju prošle godine u Zagrebu, preporučio je objema zemljama „da razmotre mogućnost zajedničke nominacije kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, u kojoj će biti istaknut sveti Tripun i to da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori“.

Zapisnike su verificirale obje Vlade, stoga Petir kaže da sve što Crna Gora poduzima vezano za jednostranu kandidaturu Bokeljske mornarice nije na tragu dobrosusjedskih odnosa. Ona je ponovila da se neisticanjem vjerskog i narodnog identiteta Bokeljske mornarice izravno pospješuje i ubrzava nestanak preostalih malobrojnih Hrvata na području Boke kroz zatiranje njihovog kulturnog identiteta i da Hrvatska to ne može šutke promatrati.

Bruxelles, 21. ožujka 2018.

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.