U Zagrebu predstavljena monografija Hrvatsko kulturno društvo Napredak 1990. – 2015.

"I danas Napredak je otvoren prema svima. Nikada se nije dogodilo da netko, druge nacionalnosti, druge vjere ili svjetonazora nije želio nastupiti za Napredak. Napredak je uvijek bio poveznica među ljudima dobre volje“, prof. dr. sc. Franjo Topić

Izvor: Napretkov kulturni centar
0

Danas je u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu  predstavljena monografija „Hrvatsko kulturno društvo Napredak 1990. – 2015.“ tiskana povodom 25.  obljetnice obnove rada Napretka. Na početku predstavljanja predsjednik Napretka mons. prof. Franjo Topić uručio je zahvalnicu gospođi Nini Obuljen, ministrici kulture RH koju je u njenom odsustvu primila njena izaslanica gospođa Marija Rubić, prof. viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture, a zahvalnicu i dar, sliku simboličnog naziva „Nostalgija“, rad akademskog slikara fra Perice Vidića,  dobio je mr. sc. Goran Granić za posebno zalaganje i izuzetan doprinos  pri povratku nacionalizirane Napretkove imovine u ruke Napretka. Gospodin Granić zahvalio je na daru i rekao da mu je bila čast pomoći jednom takvom društvu te mu zaželio još puno godina uspješnog rada.

Ono sve što je Napredak napravio u proteklom periodu od obnove do danas, teško bi i nekoliko knjiga poput ove obuhvatilo, pa je izbor priloga i fotografija za priređivače monografije bio ozbiljan izazov.  Što uvrstiti, a što izostaviti, a ipak da sve bitno bude obuhvaćeno u jednoj knjizi, nije bio nimalo lak zadatak za priređivače dr. sc. Hrvoja Šapinu i prof. dr. Franju Topića koji su taj posao veoma dobro obavili. Riječ je o knjizi tiskanoj na skoro šesto stranica velikog formata u koju je, kako kaže koautor knjige dr. sc. Hrvoje Šapina, trebalo smjestiti povijest, sjećanja i kronologiju događaja u Napretku, a sve to još i dokumentirati fotografijama. Samo o radu Središnjice mogla bi se napisati jedna ovakva knjiga, ali trebalo je uvrstiti makar najznačajnija događanja koje su realizirale Napretkove podružnice. Knjiga je podijeljena u 14 poglavlja u kojima je obuhvaćena povijest Napretka od osnivanja 1902. do prisilnog  gašenja 1949. godine, a zatim od obnove 1990. do 2015. godine. Nastavak rada Napretka prikazan je kroz različite institucije i sekcije unutar samog Napretka te kroz kronološki pregled rada svih Napretkovih podružnica do 2015. godine. Šapina je naglasio da je kompletna knjiga nastala i obrađena u samom Napretku, pa je i ovom priliko zahvalio svim suradnicima koji su nesebičnim doprinosom pridonijeli realizaciji ove monografije.

U nastavku predstavljanja prof. dr. Dražen Vikić-Topić, doprredsjednik Napretkovog kulturnog centra koji je ovom prigodom imao ulogu moderatora, predstavio je akademika Mislava Ježića, predsjednika Hrvatske paneuropske unije, dugogodišnjeg člana i prijatelja Napretka, da iznese svoja sjećanja. Na veoma emotivan način  akademik Ježić prisjetio se ratnih dana s početka devedesetih  kada je Napredak bio poveznica  i „prozor u svijet“ za Hrvate iz ratnog  Sarajeva, a i za sve druge u Bosni i Hercegovini, kojima je Napredak kroz različite vidove humanitarne pomoći pomagao u opstanku dajući im nadu za život.

Književnik Miljenko Jergović govorio je o Napretkovim početcima od  obnoviteljske Skupštine kada su dolaskom demokratskih promjena u države bivše Jugoslavije obnavljana nacionalna društva među kojima i Napredak. „U početku bio sam  znatiželjan što će od svega toga biti i da li će obnovljeno društvo nakon toliko godina moći profunkcionirati. Neki su željeli od Napretka napraviti ekskluzivno društvo, ali srećom,  Napredak je ipak postao inkluzivan  i otvoren za sve. U vrijeme elektroničkih medija kada je sve dostupno svima, a u smo jednom trenutku može postati izbrisano u ovom elektroničkom kaosu, dobro je ipak imati ovakvu monografiju koja je trajni svjedok o životu i događajima u jednom vremenu,“  rekao je Jergović.

Na kraju predstavljanja predsjednik Napretka i koautor monografije prof. Franjo Topić govorio je o početcima rada u Napretku, te o Napretku koji je nastajao i kalio se u ratnim vremenima šireći istinu i pomažući ljudima. „I danas Napredak je otvoren prema svima.  Nikada se nije dogodilo da netko, druge nacionalnosti, druge vjere ili svjetonazora nije želio nastupiti za Napredak. Napredak je uvijek bio poveznica među ljudima dobre volje“, rekao je na kraju svog izlaganja prof. Topić zahvalivši se još jednom svima koji su svojim radom i voljom doprinijeli Napretkovom  napretku.

 

Napretkov kulturni centar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.