Utjecaj turizma na gospodarstvo Hrvatske

U Napretkovom kulturnom centru održana panel diskusija

0

U suradnji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Instituta za turizam održana je  u Napretkovom kulturnom centru panel diskusija pod nazivom Rasprava o turizmu na temu: „Utjecaj turizma na gosodarstvo Hrvatske“.

Sve prisutne pozdravio je dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam i dugogodišnji član istraživačkog tima Instituta gdje je radio na planiranju razvoja turizma u Hrvatskoj i regiji. Najavio je nastavak dobre suradnje s Napretkom u organizaciji ovakvih skupova, a vođenje diskusije prepustio je Đuri Tomljenoviću, dugogodišnjem uredniku i voditelju HRT-ove emisije „Turistička klasa“, a što se kroz diskusiju pokazalo jako dobrim odabirom.

Pored najavljenih sudionika diskusije: dr. sc. Ivanom Kožićem, znanstvenim suradnikom Instituta za turizam, dr. sc. Marojem Langom, glavnim savjetnikom u Sektoru za istraživanje Hrvatske narodne banke, prof. dr. sc. Oliverom Keserom, profesorom na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Marijanom Tkalec, znanstvenom suradnicom Ekonomskog instituta te dr. sc. Nevenom Ivandićem, višim znanstvenim suradnikom u Institutu za turizam, u diskusiji su aktivno sudjelovali i neposredni djelatnici u turizmu koji su na ovaj skup došli iz različitih turističkih središta Hrvatske  te svojim neposrednim iskustvima iz prakse diskusiju dali dodatnu kvalitetu.

Jedna od tema diskusije bila je i mjerenje utjecaja turizma na bruto domaći proizvod gdje su sudionici nastojali kroz različite modele izračuna doći do što točnijih podataka. Iako se u medijima često čuju hvale vrijedni rezultati, nameće se pitanje koliko su oni točni i koji su sve parametri uzeti prilikom njihovog izračuna. Vrlo zanimljivu konstataciju dao je dr. sc. Maroje Lang koji navodi da je od jedne kune zarađene u turizmu stvarna dobit iznosi tek negdje oko 30 lipa, jer kada se odbije sve ono što je uvezeno, ostaje da je dobit tek neposredna usluga. Malo je zemalja, ako ih uopće ima, koje bi svoj ekonomski razvoj mogle i smjele bazirati na turizmu, pa se tako nameće i pitanje koliko Hrvatska svoj razvoj može podrediti turizmu i koliko je to uopće dobro za nju. Svakako da je turizam značajna privredna grana, ali ako se on bude usmjeravao na način na koji je Španjolska razvijala svoj turizam, a upravo takav model je najsličniji u Hrvatskoj, onda je za očekivati da će se Hrvatskoj dogodit i slična sudbina Španjolske s tim da treba imati uvidu da je Španjolska snažna turistička velesila, pa bi njena sudbina za Hrvatsku bila pogubna. Iako Španjolski turizam broji najveći broj noćenja i prihod, a u turizmu zapošljava oko 2 milijuna zaposlenika, ona je i dalje država sa velikom nezaposlenošću i velikim odljevom mladih i obrazovanih Španjolaca. Način rentijerskog turizma kakav je u Hrvatskoj najviše zastupljen, za posljedicu ima otvaranje najslabije plaćenih radnih mjesta, a što za posljedicu ima dodatno iseljavanje visoko obrazovane strukture hrvatskih građana. Nažalost, u medijima se tako često može čuti kako su mjesta sobarica, konobara i kuharica zanimanja budućnosti za hrvatske građane. Da li takvu budućnost želimo Hrvatskoj?  Sudionici su složni u mišljenju da se hrvatski turizam treba podići na što višu razinu te da je aktivan kroz cijelu godinu, a ne samo u tri ljetna mjeseca. Na taj način moguće je kroz dodanu vrijednost ostvarati nova kvalitetnija radna mjesta i zadržati mlade u Hrvatskoj, a izbjeći masovni turizam koji neminovno dovodi do ekološke devastacije prostora i najmanju zaradu.

Iako je turistička sezona na pragu, odaziv na skup je bio dosta dobar, a svojom kvalitetom sigurno zaslužuje i puno bolju medijsku pozornost.

 

Mario Milošević

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.