Vrijedna izložba o crkvi sv. Nikole biskupa u Žumberku

Izložba Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši. Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi, u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog restauratorskog zavoda otvorena je u nazočnosti brojnih uzvanika u utorak 21. ožujka u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Nakon obraćanja Sanjina Mihelića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ane Azinović Bebek, autorice izložbe (Hrvatski restauratorski zavod), Tajane Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zdenka Šiljaka, načelnika općine Žumberak, mons. Juraja Jerneića, kaljskog župnika, i mons. Nedjeljka Pintarića, predstojnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, tu vrijednu izložbu otvorio je Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture Republike Hrvatske. Svečano otvorenje, na kojem je bio i križevački vladika mr. Nikola Nino Kekić te mnogi Žumberčani, svojim je nastupom popratio KUD Žumberčani, izvevši više motiva iz Žumberačke svadbe.

Crkva sv. Nikole, biskupa, srednjovjekovna je građevina s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja i pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji. Nalazi se u selu Žumberak, a donedavno je bila središte župe, ali se zbog migracija i iseljavanja stanovništva broj stanovnika deseterostruko umanjio. Arhivska i povijesna istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te njezine faze i opremu. Iako radovi, koji traju više od deset godina još nisu u potpunosti završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju.

Groblje oko crkve sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada su arheološki istražena 254 groba, kao i kosturnica s posmrtnim ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništvu vezani uz život i smrt te posebno bogatu i jaku pobožnost. Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice.

Ovi predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku. U kripti u svetištu crkve pronađen je svileni prsluk i kožne cipele u lijesu plemkinje. Strpljivim i zahtjevnim radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk i cipele plemkinje iz Žumberka prvi put su predstavljeni javnosti.

Izložba je rezultat višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama na najvišim državnim razinama. Uz moralnu podršku svih godina konzervatorsko-restauratorskih radova na crkvi, Zagrebačka nadbiskupije je financijski pomogla tiskanje uokvirenih postera koji prate i tumače cijelu izložbu. Kako je na otvorenju istaknuto, potrebno je više sluha odgovornih, kako za oživljavanje prekrasnog žumberačkog kraja, tako i konkretne pomoći da se završe radovi kako bi groblje i crkva ponovno mogla služiti rijetkim mještanima toga kraja.

Izložba je otvorena do 30. travnja 2017., a prati je ciklus događanja s različitim predavanjima, radionicama i koncertom u Arheološkom muzeju, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19. Izložbu prati veoma informativan i iscrpno uređen katalog s mnoštvom fotografija u boji na 128 stranica. (N. P.)