Drugo, ažurirano i dopunjeno, izdanje enciklopedijske monografije Hrvatska: zemlja i ljudi pripremljeno je povodom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Pripremajući se za preuzimanje te odgovorne zadaće, Hrvatska se ponovo željela svim zainteresiranima cjelovito predstaviti sažetim informacijama o zemljopisu, povijesti, političkom ustroju, stanovništvu,…
ćilim (tur. kilim < perz. kilīm), tekstilni proizvod koji služi kao prostirač, prekrivač ili zastor. U pravilu se izrađuje od vune različitim tehnikama tkanja, pa zato ima glatku površinu i s lica i s naličja. Često je samo potka vunena, a osnova je od…
Izvadak iz Jadranka Grbić Jakopović, Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet, FF press, Zagreb, 2014., str. 124-125. “Hrvati u Crnoj Gori su prema većini povijesnih izvora i arheoloških nalaza, doselili na ovo područje (nekadašnja Duklja)…
Iza vijesti da su kao 19. nematerijalno dobro na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine u utorak 29. studenoga napokon dodani i glasovito muško kolo sv. Tripuna i Svečanosti sv. Tripuna kao baština bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, krije se ne samo…
Bunjevački govor po svemu je dio hrvatskoga jezika, a velik broj Bunjevaca od početka 20. stoljeća pa nadalje birao je upravo hrvatsku književnojezičnu normu u svojim novinama i knjigama i općenito se u razvoju književnosti oslanjao na Zagreb, rekla je…
Dragi prijatelji Dužijance! Bliži se središnja proslava Dužijance 2020. Prilažemo naše priopćenje za javnost. Tako mora biti. Ponosni smo na sve članove naše Udruge, napose na sve članove Organizacijskog odbora Dužijance 2020. koji su radili sve za ovogodišnju Dužijancu,…
Neposredno prije nego što je bolest COVID-19 postala okosnicom organizacije naših života u ožujku 2020, kolegica i suautorica Nevena Škrbić Alempijević i ja održale smo promociju knjige Grad kao susret: etnografije zagrebačkih trgova. Tri godine etnografskog istraživanja rezultirale su rukopisom u…
Za ovaj kratki prikaz o čašćenju sv. Ilije, etnografski podaci prikupljeni su na tri različita mjesta i u tri različite religijske zajednice u Bosni i Hercegovini. Način proslave sv. Ilije kod katolika istraživan je u selima oko Buškog jezera, vezanim…
Tradicijska odjeća ili narodna nošnja nekada je osim funkcionalne uloge, štititi tijelo od hladnoće, imala i imanentno značenje. Ovo potonje stariji kazivači su isticali riječima kako se „po nošnji znalo ‘ko je ‘ko i kakav je ‘ko”. To je značilo…
Bosanskohercegovačko muslimansko stanovništvo svoje davne korijene najmanjim dijelom vuče od bosanskih krstjana i doseljenih istočnjaka. Najvećim dijelom su to potomci islamiziranih domaćih katolika. Možda će se nekom činiti neumjesnim što u katoličkom listu govorimo o drugoj vjeri. No stvar o…
