Je li Pupovac sudjelovao u agresiji na Hrvatsku!?

U fenomene hrvatske politike nedvojbeno spada i glasni predstavnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac. Najpoznatiji Srbin u Hrvata specifična je pojava koja ispuštajući otrovne strjelice na hrvatski narod desetljećima opstaje u političkim vodama, dok istodobno Hrvati u Srbiji o zastupniku u ondašnjem parlamentu mogu samo sanjati.

Pupovac je, složit će se promatrači njegovih političkih aktivnosti, kamelon koji je boju svoje kože uspješno prilagođavao svim dosadašnjim podlogama. Poput pravog eksperta, jednostavno ne odgovara na pitanja koja se tiču njegove uloge tijekom rata u Hrvatskoj, ali drsko i svisoka upravo on kroz njemu lojalne medije nameće teme iz Domovinskog rata koje su mu po ćudi, o kojima će se diskutirati. I sve to, naravno, iz pozicije žrtve a ne agresora – jer ne treba zaboraviti žutu vrpcu oko njegove ruke. Transformirajući se u žrtvu, desetljećima Pupovac i dio njegovih saborskih kolega potražuju pravdu za svoje sunarodnjake i u javnosti grade imidž dobrotvora koji, u suradnji s Documentom, marljivo broje srpske žrtve i traže krivce za njihovu smrt. Dok on revno radi, boreći se ponajviše za vlastite interese, i na hrvatskoj strani djeluju oni koji ne dopuštaju da rat, a time i uloga Milorada Pupovca u njemu, padnu u zaborav. Tako je i Josip Miljak, donedavni predsjednik Hrvatske čiste stranke prava, našem tjedniku na korištenje ustupio ekskluzivan dokument koji, kako navodi Miljak, svjedoči upravo o Pupovčevoj ulozi 1991. godine.

Naime, sukladno tom dokumentu Milorad Pupovac bio je na straži u Ceranju Donjem 26. kolovoza 1991. godine. Ukazuju na to, tvrdi Miljak, dnevnici zaplijenjeni u jednoj akciji Hrvatske vojske, iz kojih proizlazi da se “Pupovac nije samo slikao s bratom na prvoj liniji, već je i on sam aktivno sudjelovao u agresiji na našu zemlju”. Zanimljive dnevnike naš je sugovornik dobio od bojnika HV-a koji je vodio akciju kada su ti dnevnici pronađeni: “Rukopis je ovo prilično pismenog čovjeka. Nije to pisao neki seljak iz Ceranja. Zapitajte se koliko ima Milorada Pupovaca, odavno se po internetu vrti slika Pupovca i brata mu iz tih vremena” – kaže Miljak te dodaje kako bi upravo ovi dnevnici mogli potvrditi najcrnije detalje iz Pupovčeve biografije.

Uistinu, nije tajna da je čelnik srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj odlazio tijekom rata i srpske okupacije hrvatskog teritorija u svoje selo Ceranje Donje pokraj Benkovca, koje su četnici držali pod nadzorom, nakon protjerivanja Hrvata. Kako je to mogao činiti i danas ostaje misterijem, ali nagađa se da su mu u tome pomagali pripadnici Unprofora koji su tu bili razmješteni na crti razdvajanja. O njegovom posjetu rodnom selu svjedoči i fotografija pronađena nakon oslobađanja, a koju spominje Miljak. Uradak je to na kojem se vidi Milorad Pupovac, ali i njegov brat Vojislav, pripadnik srpske paravojske.

Iz te zanimljive fotografije dade se iščitati da je Pupovac podupirao oružanu pobunu lokalnih Srba, u kojoj su sudjelovala i njegova dva brata, ratujući protiv Hrvatske. Stoga se zaista logičnim nameće pitanje je li i Milorad Pupovac bio agresor na Hrvatsku? Naš sugovornik tvrdi da jest, a ako je tome tako ova dokumentacija trebala bi zainteresirati mjerodavne ustanove. Pokažu li se pak navodi iz nje istinitima, to će baciti veliku sjenu na političke aktivnosti predstavnika srpske nacionalne manjine.

U Ceranjama Donjim većinsko stanovništvo bili su Srbi. U tom kraju živjelo je i nekoliko hrvatskih obitelji, čiji su se domovi nalazili neposredno uz Pupovčevu rodnu kuću. Te su obitelji terorizirali domaći Srbi, ali Pupovčeva obitelj nije im ponudila zaštitu. Otkrivaju li Miljkovi dokumenti prave razloge zašto je tome tako? Je li to stoga što je on možda i sam ratovao s Vojislavom i Mladenom Pupovcem, pitanje je na koje bi mogao odgovoriti samo DORH, ako se pozabavi ovim dokumentom. Angažman brata Vojislava u agresorskoj vojci dokazuje izvadak iz Registra krajinskih boraca, koji je nađen nakon oslobođenja benkovačkog kraja u kolovozu 1995. godine. Preslika Registra ukazuje na to da je Vojislav Pupovac vojnik rođen 1957. godine, te da je pripadnik jedinice 9035/51 koji je zadužio pušku PAP 421035. A brat mu Mladen bio je velikosrpski ekstremist i vodnik prve klase u jedinici 9035/94. U Alfa centar kod Bruške prešao je 15. ožujka 1993. godine, a Centar je vodio zloglasni Dragan Vasiljković zvan Kapetan Dragan. Pokaže li se dokument vjerodostojnim, morat ćemo konstatirati da je Pupovčeva uloga u ratu i poslije njega bila licemjerna. Ako je tome tako, Pupovac je u tajnosti davao vjetar u leđa oružanoj pobuni, dok je s druge strane javno glumio ulogu mirotvorca.

U vrh hrvatske politike Pupovca je lansirao bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, busajući se istodobno u prsa svojim domoljubljem. Bivši predsjednik Ivo Josipović u jednom ga je trenutku optužio da je etnobiznismen, ali ubrzo ga je prigrlio pod svoj kišobran, kada mu je trebala potpora za izbore, na kojima je doživio težak poraz. Stigmi etnobiznismena koja Pupovca prati kumovala je Tesla štedna banka, koja je osnovana na inicijativu Srpskog narodnog vijeća. Pupovac je pak u programu osnivanja te banke u Hrvatskoj osnivačima u Srbiji i Vojvodini prezentirao da bi njena glavna zadaća trebala biti financiranje Srba povratnika u Hrvatsku i pokretanje njihovih poslova u Hrvatskoj. Vlada pokrajine Vojvodine preko republičkih fondova za razvoj ulaže 1,5 milijuna eura u osnivanje banke, a srbijanska vlada 1,7 milijuna eura.

Dioničarima te banke kasnije postaju i neke hrvatske tvrtke te pojedinci poput primjerice Marinka Zadre, većinskog vlasnika Sladorane Viro. Prve godine poslovanja banka ostvaruje znatan gubitak, koji se potom samo gomilao pa je njeno poslovanje okončano 2014. godine s gubitkom većim od 21 milijun kuna. Tesla štedna banka ispunila je financijske kriterije za stečaj, bankrot ili moguću likvidaciju, ali postupak se odugovlačio na temelju tvrdnji da će je dokapitalizirati Hrvatska banka za obnovu i razvoj ili kupiti neki strani investitor. Biljana Jovanović, izvršna direktorica Razvojne banke Vojvodine, zamjenica Milorada Pupovca u Nadzornom odboru Tesla banke, svojedobno je bila uhićena u Srbiji, a teretilo ju se za pronevjeru 27 milijuna eura.

I na koncu spomenimo pikanteriju iz ere Kukuriku vlade koja je u središtu Zagreba, u Preradovićevoj ulici, darovala Pupovčevoj Prosvjeti dvije zgrade s ukupno 3000 četvornih metara poslovnog prostora. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske trebalo bi istražiti autentičnost priloženog dokumenta i odgovoriti na pitanje – svjedoči li on da je Milorad Pupovac aktivno sudjelovao u agresiji na Hrvatsku. Naime, na dnu dokumenta vidi se njegov potpis