Obraćenje srca i prosvjetljenje duše

0

Pristupna riječ: U korizmi je vrlo važno razmotriti neka bitna, egzistencijalna pitanja koja imaju univerzalno značenje i važnost. Mnoga se od njih tiču naše duše, naše savjesti, srca i duha, naših dubina. Ovdje ćemo neka kratko postaviti služeći se tekstovima nekolicine velikih autora duhovnih tekstova tako da nam budu poticaj za razmišljanje i kontemplaciju. Neki su od tih tekstova prevedeni na niz jezikâ, pa tako i na hrvatski, a drugi nisu.

„Krist beskrajno nadilazi kršćanstvo…“

„Treći kršćanski milenij ima osobitu zadaću u nadilaženju plemenske kristologije pomoću kristofanije (objave Krista) koja omogućuje kršćanima da vide djelovanje Krista svuda i u svima a da ne nameću shvaćanje kako oni imaju bolji uvid, čak i monopol, nad tim otajstvom koje im je bilo objavljeno na jedinstven način.“

Raimon Panikkar

„Raimon Panikkar jedan je od najvećih znanstvenika 20. stoljeća na području komparativnih religija, teologije i međureligijskog dijaloga… Panikkar je podučavao i živio u SAD-u od 1966. do 1987. godine poznat generacijama studenata tamo i u cijelome svijetu putem predavanja kao i mnogih napisanih knjiga. Ono što su imali prilike čuti i pročitati bila su uzbudljiva i smjela razmišljanja ovog svestranog čovjeka, koji je istodobno bio filozof, teolog, mistik, svećenik i pjesnik.“

Joseph Prabhu: Raimon Panikkar, apostol međureligijskog dijaloga, Zajedno, 2014, br. 1, str. 10 (preveo i priredio: Neven Bradić).

Od ljubavi Crkva živi i od ne-ljubavi umire

Za kršćane su „suvremena zajednička savjest i socijalizacija moralne svijesti samo drugo ime za djelatnu ljubav prema bližnjemu, za praštanje drugima, za slobodu zajedništva, za suodgovornost. Ako se kršćani ne ljube nisu učenici, nisu Crkva, iako mogu misliti da su pravovjerni i krjeposni. Od te ljubavi Crkva živi i od te ne-ljubavi Crkva umire. Postaje, u drugom slučaju, gangrenozno tkivo smrti i raspadanja, čudovište neslobode i grob istine. Zato kršćanin može biti ozbiljno kriv samo ako pobjegne od te ljubavi i potraži spas u grijehu zakona.“
Željko Mardešić

(Željko Mardešić, Rascjep u svetome, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2007, str. 170)

Gledati s mirom na vlastite slabosti

Potrebno je da uzmognem reći »da« svemu onome što jesam, mojim vrlinama i mogućnostima, „ali i mojim pogreškama i slabostima, mojim krhkostima, mojim osjetljivim zonama, mojim strahovima, mojim depresivnim sklonostima, mojim nesposobnostima u odnosima, mojoj slaboj sposobnosti otpora. Moram se suočiti s blagošću sa svime onime što ne valja u meni, s onim što se potpuno suprotstavlja slici koju stvaram o sebi, s mojim nestrpljenjem, s mojim strahom i s nedovoljnim poštovanjem prema sebi…“

„Reći sebi »da« uključuje prihvaćanje vlastite sjene. Prema C. G. Jungu, sjena je ono što odbijamo podnositi, ono što smo isključili iz svoje egzistencije zato što to ne odgovara slici koju stvaramo sami o sebi… Moramo se pomiriti s činjenicom da u nama ne postoji samo ljubav, nego da je prisutna i mržnja usprkos svim našim moralnim i religioznim naporima, da imamo ubilačke predispozicije, sadističke i mazohističke tendencije, agresivnost, bijes, zavist, depresivna raspoloženja, strah i kukavičluk. U nama ne postoje samo duhovne aspiracije…“

„Ali Bog je milosrdniji nego što smo to mi sami prema sebi… Vjerovati u Božje oproštenje znači… imati povjerenja u to da Bog prihvaća sve u nama… Vjera u Božje oproštenje mora odvratiti naš pogled s naše osobne krivnje da bi ga usmjerila k božanskom milosrđu. Pod dobrohotnim Božjim pogledom možemo pronaći mir sa samima sobom i prihvatiti sami sebe.“

Anselm Grün

(Se pardonner à soi-même, Paris, Desclée de Brouwer, 2003, str. 39-41, 43-44)

Benediktinac Anselm Grün studirao je filozofiju, teologiju i ekonomiju. Živi i djeluje u benediktinskoj opatiji Münsterschwarzach (Njemačka). U mnogim je zemljama imao brojna predavanja, seminare i susrete, pa tako jedanput 2003. i u Zagrebu. Napisao je na desetke knjiga, od kojih su neke prevedene i na hrvatski, a objavili su ih Kršćanska sadašnjost i Teovizija. Njegova je snažna duhovna karizma općepriznata. U svojim djelima spaja duhovnost i dubinsku psihologiju.
(Preveo i priredio: Ivan Supičić)

Prosvjetljenje duše

„Kad pokušavam promijeniti u sebi ono što ne volim tako da se borim protiv toga, ja to jednostavno guram u podsvijest. Prihvatim li to, izbit će na površinu i nestati. Ono čemu se odupirem uporno će ustrajati.
Promatram Isusov primjer… On isprepliće goruću želju za promjenom s prihvaćanjem stvarnosti onakvom kakva jest…

Pokušavam biti sličan njemu. Počinjem s osjećajima koje ne volim… Svakome od njih govorim ljubazno, prihvaćajući ga na određeni način… i slušam što mi svaki od njih ima reći… sve dok ne otkrijem da mi može naškoditi, ali mi može i dobro učiniti… i da je tu s dobrom namjerom koju sada pokušavam otkriti…

Nastavljam razgovor sve dok te osjećaje uistinu ne prihvatim – prihvaćanje, ne odobravanje, ne prepuštanje sudbini… tako da više nisam potišten zbog svoje potištenosti, ili ljut zbog svoje ljutnje, ili malodušan zbog svoje malodušnosti, ili uplašen zbog strahova, i nisam odbačen zbog svojih osjećaja odbačenosti…
Mogu s njima u miru živjeti, jer sam uvidio da ih Bog može upotrijebiti za moje dobro.“
Anthony de Mello (Izvori, Zagreb, Filozofsko-teološki institut DI, 1995, str. 45-46)

„Otac Xavier Dias del Rio, službeni izdavač de Mellovih djela u Indiji, kaže da se za samo šest izdanih djela sa sigurnošću može reći da su autentična. To su: „Sadhana, put prema Bogu“ (1978.), „Pjev ptice“ (1982.), „Izvori“ (1984.), „Jedna minuta mudrosti“ (1985.) i „Molitva žabe“ (1. sv. 1988. i drugi sv. 1989.). Još tri djela su objavljena poslije njegove smrti koja su bila već priređena za tisak: „Dodir s Bogom“ (1990.), „Jedna minuta besmisla“ (1992.) i „Poziv na ljubav“ (1991.). „Svjesnost“ je objavljena u Americi pod de Mellovim autorstvom uz pomoć jednog njegovog prijatelja isusovca Francisa Strouda. Ovo je djelo doživjelo neizmjeran uspjeh.* Čini se da nema sumnje u de Mellovo autorstvo tog djela. Međutim, ostala djela koja se pripisuju njemu tek treba pažljivo prostudirati i verificirati.“

(Ljerka Jovanov, Anthony de Mello (1931.-1987.), život i djelo, Zajedno, 2014, br. 1, str. 41)
* Hrv. prijevod izvornika Awareness: Buđenje svijesti, Zagreb, Izvori, 2001, 182 str.

Obraćenje srca

“Isus ne reagira na naš način života, pun uzavrelosti i briga, izjavljujući da se ne bismo trebali toliko brinuti poslovima ovoga svijeta… Isusova reakcija na naš život pun uzburkanosti potpuno je drukčija. On od nas traži da promijenimo težište, da redefiniramo središte naše pozornosti, da imamo druge prioritete. Isus hoće da prijeđemo od ‘mnogo stvari’ k ‘jedino potrebnoj stvari’.

Bitno je za nas da shvatimo da Isus nipošto ne želi da napustimo naš svijet koji ima tolike aspekte. Sasvim suprotno, on hoće da živimo u njemu, ali čvrsto usidreni u središtu svih stvari. Isus ne govori o promjeni aktivnosti, o promjeni odnosâ, čak ni o promjeni ritma. On govori o promjeni srca. Promjena srca obnavlja sve stvari, čak ako se čini da ostaju iste… Ono što je važno, to je mjesto u kojem prebivaju naša srca. Kad se lomimo, ona nisu na njihovu pravom mjestu. Isus traži da stavimo naša srca u središte, tamo gdje se sve druge stvari same poslaguju na mjesto.

Koje je to središte? Isus ga naziva kraljevstvom, kraljevstvom njegova Oca. Za nas, ljude 20. stoljeća, to nema mnogo smisla. Kraljevi i kraljevstva ne igraju više nikakvu važnu ulogu u našem životu svih dana. Ali ako vidimo u Isusovim riječima žarki poziv da dademo prioritet životu Duha Božjega, shvaćamo što je u igri. Tražiti Očevo kraljevstvo odgovara traženju duhovnog života. To znači staviti život Duha u središte naših misli, naših riječi, naših djela.“

Henri J. M. Nouwen

(Henri J. M. Nouwen, Invitation à la vie spirituelle, St-Jean-de-Braye, Dangles, 1995, str. 39-41)
Nouwen je rođen u Nizozemskoj. Studirao je psihologiju i teologiju. Predavao je na Sveučilištu u Utrechtu, a zatim u SAD-u na sveučilištima Notre Dame, Harvard i Yale. Potom se posvetio pastoralnom radu i u Torontu mentalno hendikepiranim osobama. Od njegovih su brojnih djela neka svjetski glasovita.

(Preveo i priredio: Ivan Supičić)

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.