Rat u Prozoru 1992. godine: HVO naspram tzv. Armije BiH

Iako nije bio prvi sukob između HVO-a i ABiH, sukob u Prozoru iz listopada 1992. općeprihvaćeno je mjesto za početak hrvatsko – muslimanskog(bošnjačkog) rata koji je navodno ''izazvao'' HVO, kao i ''agresije'' Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu

0
Iako nije bio prvi sukob između HVO-a i ABiH, sukob u Prozoru iz listopada 1992. općeprihvaćeno je mjesto za početak hrvatsko – muslimanskog(bošnjačkog) rata koji je navodno ”izazvao” HVO, kao i ”agresije” Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.
Na temelju arhivske građe obiju strana, zaključuje se da je takvo stajalište neodrživo i da je posljedica uspješnog promidžbenog djelovanja muslimanskih (bošnjačkih) institucionalnih i izvan­institucionalnih struktura. Hrvati su u općini Prozor držali vlast i uz to bili vojnički dominantni, pa su samim time povoda za sukob imali mnogo manje od Muslimana.
Za sada nema nikakvih naznaka da je političko i vojno čelništvo bosanskohercegovačkih Hrvata (Predsjedništvo ili Glavni stožer HVO-a) potaknulo oružano razračunavanje u Prozoru. Civilno vrhovništvo je Prozor držalo područjem čije mjesto nije sporno u razgraničenju i teritorijalnoj jedinici Hrvata u
Bosni i Hercegovini koja je očekivana u budućem ustroju republike. Vojni napor HVO-a u tom trenutku bio je usmjeren na zajedničku operaciju s HV-om na Južnom bojištu prema snagama Hercegovačkog korpusa VRS-a u Podveležju. U sklopu priprema za ovu operaciju, vrijeme će pokazati neuspješnu, Glavni stožer HVO-a je 18. listopada zapovjedio je da se iz sastava Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina dio topništva iz brigada HVO-a iz Livna i Tomislavgrada (tri haubice 122 mm), dio postrojbi za elektroničko izviđanje, osam ručnih bacača granata 40 mm i laserski daljinomjer s poslugom iz Livna u tijeku 19. listopada premjesti u Čapljinu i stavinpod zapovijedanje Operativne zone Jugoistočna Hercegovina.133 Zapovijed za njihovo slanje Zap.
OZ Sjeverozapadna Hercegovina napisana je 19. listopada kada se ona morala provesti u djelo.134 Već je ovo dostatno da se odbaci tvrdnja da je sukob iniciran s najviše vojne razine HVO-a jer je uzimanje oko 25% topništva Operativne zone za drugi smjer pokazatelj da sukob nije očekivan, a kamo li planiran. Ovaj sukob ih je zatekao i neugodno iznenadio. Nakon okončanja sukoba, opće stanje se nije promijenilo, HVO je i dalje imao isti opći položaj – vojnu i političku dominaciju.
Okolnost da je Prozor u neposrednom susjedstvu s općinama u kojima je ABiH bila brojnija i jača, stvorio je očito u Muslimana u Prozoru osjećaj da je njihov politički i vojnički položaj mnogo bolji nego u npr. Muslimana u Livnu i Tomislavgradu. Sukob u Prozoru je bio tužni vjesnik budućeg muslimansko-hrvatskog rata.

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.