Zlato je stoljećima, kao oskudan resurs, bilo jako traženo među europskim vladarima. Tako je jedna od najsnažnijih pobuda za poduzimanjem pomorskih ekspedicija bila želja za otkrivanjem novih nalazišta zlata i srebra.

Španjolski je dvor krajem 15. stoljeća poslao Kolumba na otkrivanje novog pomorskog puta do Indije. Bili su zaintrigirani zapisima Marka Pola s putovanja po Aziji i opisima otoka Cipango, navodno prepunog zlata, srebra i dragulja.

Kolumbo nije našao zlato ali je došao do Amerike i utro put Fernandu Cortezu. On je u 16. stoljeću osvojio astečko carstvo, bogato zlatom i srebrom.

Otkrićem većih količina zlata u Južnoj i Srednjoj Americi, počela su se razvijati urbana naselja kao centri trgovine zlatom.

Rezultat je bio i značajan razvoj trgovine između Španjolske odnosno Europe i Novog svijeta.

U to je doba Španjolska  postala najbogatiji europski dobavljač zlata i kontrolirala je njegovu cijenu. Dio zlata išao je izravno španjolskoj kraljevskoj obitelji, a dio na otvoreno tržište. Trgovina se dodatno “globalizirala” jer je španjolsko zlato potaknulo i trgovinu s Kinom i Indijom.