Biram DOBRO

… jer BUDUĆNOST nema drugo IME!

Mjesec: studeni 2023.

Politika

BEZ KOMENTARA: Istina zataškavana 102 godine: Hajduk iz Splita su osnivali Srbi

Само име клуба „Хајдук“ доста говори о пореклу. Наиме, хајдуци по Далмацији и Истри били су познати Срби који се помињу и у народним српским књигама. Фудбалски клуб Хајдук из Сплита основали су Срби из Далмације! Та историјска чињеница свесно…

Dobre knjige Kultura

Glagoljska Biblija

Najteža i najveća knjiga zlatnoga doba hrvatskoga glagoljaštva, knjiga koja je zbog duljine i starine sadržanih svetopisamskih tekstova nazvana hrvatskoglagoljskom Biblijom, knjiga za čiju je izradu bila potrebna koža 117 ovaca – sve je to BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA (1396.) Taj…

Kultura

GLAGOLJSKA KNJIGA ZA ŽENE

Jedini hrvatskoglagoljski rukopis srednjega vijeka za koji sa sigurnošću znamo da je ciljano pisan za žensku čitalačku publiku jest »Pariški (Borislavićev) zbornik« (1375.). Bio je namijenjen tzv. prizidnicama crkve sv. Julijana u Šibeniku. Riječ je ujedno o najstarijem sačuvanom hrvatskoglagoljskom…

Kultura Povijest

Jeronim i glagoljica

Iako se znanstvenici danas uglavnom slažu o Konstantinovu autorstvu glagoljice, u Hrvatskoj je dugo postojala predaja prema kojoj je sv. Jeronim autor glagoljice Prvi se put ta predaja spominje u otpisu pape Inocenta IV. senjskomu biskupu Filipu 29. ožujka 1248. godine, u…

Kultura

Glagoljica

glagoljica, najstarije slav. pismo, sastavio ga je sv. Ćiril (Konstantin) poč. 2. pol. IX. st., vjerojatno po uzoru na grč. brzopisno pismo, s ugledanjima na neka druga pisma što ih je poznavao. G. se proširila u više ondašnjih slav. zemalja:…

Kultura

Temeljne značajke glagoljaštva: Ćirilometodski korijeni

Glagoljaštvo je hrvatski odvjetak ćirilometodske tradicije koji obuhvaća ukupnu djelatnost hrvatskih glagoljaša. Oni su, za razliku od ostalih Slavena, zadržali glagoljsko pismo i pritom razvili novi tip pisma, uglatu ili hrvatsku glagoljicu Glagoljaštvo se odnosi i na pismenost na (hrvatskoj)…

Kultura

Glagoljica i brojevi – Hrvatska abeceda

Sricanje glagoljaških slova zapisao je, zajedno s odgovarajućim brojčanim vrijednostima, George d’Esclavonie (Juraj iz Slavonije, ~1355.-1416.), glagoljaški svećenik i sveučilišni profesor na sveučilištu Sorbonne u Parizu (njegovi se rukopisi čuvaju u Državnoj knjižnici u Toursu u Francuskoj. U popratnom je tekstu napisao: Istud…