Velike se priče događaju uglavnom onima koji ih znaju ispričati ili od njih učiniti života dostojnu mudrost. U priči je sadržano uvijek više od događaja. Semantička superiornost opisa i poante nadilazi fabularnu kronologiju ispričanog: ispričano je užitak per se oslobođen…
Ovaj vandalizam se ne može opravdati nesmotrenom mladošću il’ pak zanesenom ludošću, alkoholom ili nedostatkom znanja kao što će se vjerojatno pokušati. Naime, nije isto slomiti feral ili klupu na šetalištu, ili nasrnuti na katoličku katedralu. Oni koji su ovo…
13. januar je, bez sumnje, najznačajniji potvrđeni datum u dugoj povijesti Kotora, kao dan kada su moći Sv. Tripuna dospjele u Kotor i time grad dobio svog nebeskog zaštitnika. Kotorani, grad Kotor i kotorski Distrikt stoljećima su proslavljali ovaj…
Pavel Jozef Šafárik (1795 –1861) je potekao iz evangeličke obitelji. Bio je profesor i ravnatelj gimnazije u (tada mađarskom) Novom Sadu 1819–33., nakon toga urednik časopisa i kustos u Pragu, te ravnatelj Sveučilišne knjižnice (od 1848), a na praškom Sveučilištu…
Veliki karlovački povjesničar Radoslav Lopašić u, sada već kultnoj knjizi svih istraživača Karlovca i okolice “Oko Kupe i Korane” spomenuo je u poglavlju posvećenom utvrdi Blagaj na Korani, danas na području Grada Slunja, crkvu sv. Ivana udaljenu “jedan sat (hoda)…
Finili su, ćaća, tvoji trud i muke na današnji dan prija 500 lit. Spomen tvoj jošće živ, jošće lip ostat hoće takov dokle svit je i vik More li se skriti grad ča leži na gori ili svitlo ča…
Načelno se slažem se s autorom – cijela ta tzv. “zrinsko-frankopanska urota” se pogrešno interpretira – iako autor barata s nekoliko pogrešnih podataka, primjerice da su grof Petar Zrinski i markiz Fran Krsto Frankopan bili protestanti ili da je temelj…
U glagoljskom slovu AZ mnogi vide znak križa. Time se ističe kršćanski duh glagoljice – KRIŽ je u prvom slovu “Ja (kršćanin) knjigu znanja čitam!” ili “Ja (Bog) sam ti knjigu znanja dao!”. Neki u tome vide genijalnost Konstantina Filozofa,…
O hrvatskom jeziku u 19. stoljeću sada već ima dosta literature raznolikoga tipa, i sintetičkih radova i nekih analitičkih raščlambi pojedinačnih pitanja i problema koji se tiču grafije, pravopisa, morfološkoga opisa (posebno kad je riječ o odnosu između tzv….
Joakim Stulli (Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.) dubrovački je leksikograf koji je završio teologiju i postao franjevac. Boravio je u mnogim mjestima, a ponajviše u rodnome gradu. 1. Lexicon latino-italico-illyricum (1801); 2. Rječosložje iliričko-italijansko-latinsko (1806.); 3. Vocabolario italiano-illyrico-latino (1810.) Joakim Stulli autor je najvećega rječnika u…
