Papa: Duh je Božji dar koji nas liječi od narcizma, viktimizacije i pesimizma

 

Na misi na svetkovinu Duhova koju je slavio u Bazilici svetoga Petra, papa Franjo je podsjetio kako je Duh Sveti gurnuo Crkvu „izvan ograda bojažljive i čuvane vjere“. Narcisoidnost, viktimizam i pesimizam, rekao je, neprijatelji su sebedarja i gori od krize pandemije.

I u današnjoj jednako kao i u prvoj Crkvi „postoje razlike, na primjer, mišljenjâ, izborâ, osjetljivostî“, ali „počelo jedinstva je Duh Sveti“. To je sržna točka Papine homilije na misi na Duhove koju je predslavio pred Oltarom katedre u vatikanskoj bazilici pred pedesetak vjernika smještenih između stupova u skladu s propisima o sprječavanju širenja koronavirusa, izvještava Vatican News. Rimski biskup Franjo se u mislima vratio u dvoranu Posljednje večere kada Duh Sveti oblikuje Crkvu. Duh Sveti je onaj koji povezuje različite; i Crkva se rodila na ovaj način: činimo je mi, različiti, ujedinjeni Duhom Svetim. Papa nas poziva da prevladamo „ružno iskušenje“ da „mačem branimo svoje ideje“ te da „Crkvu gledamo onako kako je gleda Duh Sveti“, a ne kao svijet.

Duh dolazi k nama, sa svim našim razlikama i bijedama, kako bi nam rekao da imamo jednog jedinoga Gospodina, Isusa i jednog jedinog Oca i da smo zato braća i sestre! Krenimo iznova od toga, gledajmo Crkvu kao što je gleda Duh, a ne kao svijet. Svijet nas vidi podijeljene na lijeve i desne, s ovom ili onom ideologijom. Duh nas pak vidi kao one koji pripadaju Ocu i Isusu. Svijet vidi konzervativce i progresiste, Duh vidi djecu Božju. Svijet vidi strukture koje treba učiniti učinkovitijima; pogled duha vidi braću i sestre koji prose milosrđe. Duh nas ljubi i poznaje mjesto svakog pojedinog u cjelini: za njega nismo korijandoli nošeni vjetrom, nego nezamjenjivi dijelovi njegova mozaika, rekao je slikovito Papa.

„Mi smo prije svega Božja ljubljena djeca, svi jednaki u ovome i svi različiti“. Podsjećajući na početke Crkve i dan Duhova, Franjo nas poziva da svoj pogled usmjerimo prema apostolima: među njima „ima jednostavnih ljudi“, postoje „različita podrijetla i društveni konteksti“. Isus ih „nije promijenio“, pustio je „njihove razlike“. On ih objedinjuje „pomazujući ih Duhom Svetim“.

Na Duhove apostoli razumiju objedinjujuću silu Duha. Vide to svojim vlastitim očima kad svi, premda govore različitim jezicima, čine jedan narod: Božji narod, oblikovan Duhom, koji tka jedinstvo s našim različitostima, koji daje sklad jer u Duhu je sklad. On je sklad.

Da bi naviještali Riječ Gospodnju, podsjetio je Papa, apostoli „ne pripremaju strategiju, nemaju pastoralni plan“. Duh „ne želi da se sjećanje na Učitelja njeguje u zatvorenim skupinama“, u malim skupinama u kojima „čovjek uživa u stvaranju gnijezda“. Ružna je bolest, dodao je Franjo spontano, gledati u Crkvi ne zajednicu, obitelj, majku, nego gnijezdo. Duh tjera „onkraj ograda plašljive i čuvane vjere“. U Crkvi – istaknuo je – Duh jamči jedinstvo onima koji naviještaju.

I apostoli odlaze: nepripremljeni, uključuju se, izlaze van. Vodi ih samo jedna želja: da daju ono što su dobili. Uspijevamo konačno shvatiti koja je tajna jedinstva, tajna Duha. To je dar. Jer On je dar, živi darujući sebe i na taj način nas drži zajedno, čineći nas dionicima istoga dara.

„Tajna Duha je dar“, istaknuo je Papa. O tome kako shvaćamo Boga ovisi kakvi smo vjernici. „Ako imamo pred očima sliku Boga koji uzima i nameće se, i mi ćemo također htjeti uzimati i nametati se: zauzimati prostore, tražiti važnost, tražiti vlast i moć“.

Ali ako imamo u srcu Boga koji je dar, sve se mijenja. Ako shvatimo da je ono što jesmo njegov dar, besplatan i nezasluženi dar, tada ćemo i mi htjeti život učiniti darom. I ljubeći ponizno, služeći slobodno i radosno, svijetu ćemo pružiti pravu Božju sliku. Duh, živi spomen Crkve, podsjeća nas da smo rođeni od jednoga dara i da rastemo darujući sebe; ne čuvajući sebe, nego darujući sebe.

Papa nas poziva da se zapitamo što nas to „priječi da darujemo sebe“ i pokazuje tri neprijatelja „koja uvijek vrebaju na vratima srca“. To su narcizam, viktimizacija i pesimizam koji su gori od pandemije. Narcisoidnost stavlja pred nas „ogledalo“, „pretvara nas u idole sebe samih, daje nam veseliti se samo zbog svojih interesa“. Viktimizam, koji je Papa definirao kao „boga-jadikovku“, vodi do toga da mislimo kako nas „nitko ne razumije i ne proživljava ono što mi proživljavamo“. Pesimizam, „bog negativnosti“, daje „sve vidjeti crno“. Ali razmišljajući na ovaj način, primijetio je Papa, „ono što se sigurno ne vraća jest nada“.

Oskudijevamo nadom i trebamo cijeniti dar života, dar koji je svaki od nas. Zato trebamo Duha Svetoga, taj Božji dar koji nas liječi od narcizma, viktimizacije i pesimizma, rekao je Papa.

Regina Caeli

Franjo je danas u 12 sati, prvi put od proglašenja pandemije, molio Kraljice Neba te progovorio okupljenima na Trgu svetoga Petra.

Kako bi potaknuo poslanje, Isus daje apostolima svojega Duha. U Evanđelju se kaže: „dahne u njih i kaže im: ‘Primite Duha Svetoga’“ (r. 22). Duh Sveti je vatra koja spaljuje grijehe i čini muškarce i žene novim ljudima; to je vatra ljubavi kojom će učenici moći „zapaliti“ svijet, one ljubavi pune nježnosti koja najviše ljubi malene, siromašne, isključene… U sakramentima krštenja i potvrde primili smo Duha Svetoga s njegovim darovima: to su mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost, strah Božji. Ovaj posljednji dar – strah Božji – upravo je suprotan strahu koji je ranije paralizirao učenike: to je ljubav prema Gospodinu, to je sigurnost u njegovo milosrđe i njegovu dobrotu, to je pouzdanje da možemo krenuti u smjeru koji je On pokazao pri čemu nam nikad neće biti uskraćena njegova prisutnost i njegova potpora – kazao je Papa te nastavio – Blagdan Duhova obnavlja svijest da u nama prebiva životvorna prisutnost Duha Svetoga. On i nama daje hrabrost da izađemo iz zaštitnih zidova naših „dvorana Posljednje večere“, malih skupina, da se ne predajemo mirnom životu i ne zaključavamo u besplodne navike.

Nakon nagovora i molitve, Papa je napmenuo kako je Sinoda o Amazoniji završila prije sedam mjeseci, te je pozvao na molitvu za Amazoniju koja je izložena teškoj kušnji pandemije. Mnogo je zaraženih i mrtvih, također među domorodačkim narodima, koji su posebno ranjivi. Po zagovoru Marije, Majke Amazonije, molim za najsiromašnije i najnezaštićenije iz te drage regije, ali i za one iz čitavoga svijeta, i apeliram da nikome ne uzmanjka zdravstvena skrb. Treba liječiti ljudi, a ne štedjeti za ekonomiju. Liječiti ljude koji su važniji od ekonomije. Mi ljudi smo hramovi Duha Svetoga, ekonomija nije – rekao je.

Potom je ponovio svoju zahvalnost onima koji su, posebno u ovom razdoblju, pružili i pružaju svoje svjedočanstvo za bližnjega. Spominuo se sa zahvalnošću i divljenjem svih onih koji su dali svoje živote pomažući bolesnicima u ovoj pandemiji, te pozvao na molitvu u tišini za liječnike, volontere, medicinske sestre i tehničare, sve zdravstvene radnike i mnoge koji su u ovom razdoblju dali živote.

„Svjetlost i snaga Duha Svetoga toliko su nam potrebni! Crkva to treba kako bi hodila složna i odvažno svjedočeći Evanđelje. I čitava ljudska obitelj to treba da izađe iz ove krize više ujedinjena, a ne više podijeljena. Vi znate da se krize kao što je ova ne izlazi isti kao prije: izlazimo ili bolji ili gori. O kad bismo bar imali hrabrosti da se promijenimo, da budemo bolji, da budemo bolji nego prije i da možemo pozitivno izgrađivati svijet nakon krize pandemije!“ – zaključio je Papa.

Izvor: IKA / Fratellanza umana (31.05.2020.)