Ugljični dioksid – metar održivosti u atmosferi

Foto: pixabay.com
0

Jedan od prvih pokazatelja sve ozbiljnijeg stanja okoliša je koncentracija ugljikova dioksida – CO2 u atmosferi, koja unatoč mnogim naporima nezaustavljivo raste. Od početka fosilne ere, kada je koncentracija CO2 bila oko 280 ppm (milijuntih volumnih udjela), koncentracija CO2 neprestano raste, a rast se posebno ubrzao u drugoj polovici dvadesetog i na prijelazu u dvadeset prvo stoljeće. Danas je preko 400 ppm.

Izvor: Time history of atmospheric carbon dioxide, by CIRES & NOAA

Taj porast ne smijemo gledati kao da se ništa ne događa jer povećanje koncentracije ugljičnog dioksida kao i drugih stakleničkih plinova (http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene), ima značajnog utjecaja na globalnu klimu što se odražava na cijeli svijet u sve značajnijoj mjeri. To što često nazivamo klimatskim promjenama uključuje sve više temperature, sve češće ekstremne meteorološke prilike, pojavu poplava i suša, nestanak ledenih pokrivača, porast razine mora, zakiseljavanje oceana i mnogo drugoga.

Čovjek naravno ima velikih zasluga za ovakve promjene u atmosferi i zato je na nama mijenjati sve one prakse koje tome doprinose kako bismo zaustavili porast koncentracije i osigurali sigurniju budućnost. Održivu budućnost.

Foto: pixabay.com

Zašto baš ugljični dioksid?

Među važnijim biogeokemijskim ciklusima na Zemlji je ugljikov ciklus, koji uključuje fotosintetske procese sinteze prirodnih „goriva“, šećera i celuloze, a s druge strane procese oksidacije tih goriva, bilo u stanicama, bilo u pećima i motorima koje je izmislio čovjek u kojima izgaranjem oslobađa energiju koju u nekoj od korisnih formi koristi. To znači da sav zeleni rast stvara i akumulira svojevrsno gorivo, jednostavije ugljikohidrate kao razne šećere ili složenije oblike kao škrob ili celuloza. To znamo nazivati biomasom, a opće je poznato da sva fosilna goriva potječu od nekad davno fotosintezom stvorenih ugljikohidrata, pa pitanje formi uskladištenog ugljika postaje još malo složenije.

Dakle radi se o kruženju ugljikovih vrsta, fotosintezom od ugljikovog dioksida do goriva, raznih ugljikohidrata, pa onda nazad, oksidacijom ili gorenjem od goriva do ugljikovog dioksida.

Zbog toga u zraku kojeg izdišemo ima bitno više ugljikovog dioksida nego u onom kojeg udišemo, a isto tako ispuh našeg automobila bogat je ugljikovim dioksidom, kao i svaki drugi dimnjak na zemlji.

Očito je da su ovi procesi dugo bili u ravnoteži, a onda je čovjek krenuo prerađivati naftu i masovno koristiti razne energente u industriji, transportu i komunali. S jedne strane sve više izgaranja fosilnih goriva, a s druge smanjenje površina pod šumama, odnosno kapaciteta za apsorpciju i preradu ugljičnog dioksida. I nezaustavljiv rast CO2 događa se preko stotinu godina, a dramatične vremenske neprilike svakodnevna su vijest. To nekima opet nije dosta pa se i dalje ne dolazi do općeg međunarodnog koncenzusa oko ovog zajedničkog problema na čemu bi se gradili novi razvojni modeli, modeli koji bi zaustavili ovaj devastirajući put.

Foto: pixabay.com

Što možemo napraviti?

Puno toga, u gotovo svakom segmentu ljudskog življenja.

Koristiti što više obnovljivih izvora energije, a što manje fosilnih goriva, biti energetski odgovorni i efikasni, izbjegavati nepotrebni utrošak energenata.

Ne paliti otpadnu plastiku i papir, nego ih vratiti u bilo koju upotrebu, recikliranje štedi energiju. Biootpad kompostirati i koristiti ga u poljoprivredi, a ne dopustiti da trune na smetlištu i stvara staklenički aktivan metan. Puno toga ćemo postići ako krenemo dosljedno odvajati otpad i tako doprinositi smanjenju ovog globalnog problema.

Stvarati prilike za održivi transport, posebno u javnom gradskom prijevozu, izbjegavati nepotreban transport, jačati decentralizirana rješenja.

Sasvim sigurno, mnogo navedenoga spada pod ingerencije sustava, javne uprave ili države. No ipak i sam pojedinac, odnosno obitelj može doprinijeti promjeni.

Zato, ne treba nalaziti isprike, njih je uvijek lako naći, nego krenimo stvarati prilike za održivu budućnost.

Komentiraj