Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao “dokazati” etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine Knjiga hercegovačkoga franjevačkog povjesničara-erudita, marljivoga arhivskoga znalca i političkog emigranta, svojevrstan je kuriozum. Sam je pohvalni spomen toga djela…
Jedna od teorija o postanku glagoljice nazvana je Jagić-Taylorovom. O njoj u Hrvatskoj enciklopediji piše: “Sve do posljednje petine XX. st. izmjenjivale su se egzogene teorije. Među njima je najprihvaćenija bila ona V. Jagića i I. Taylora (Jagić-Taylorova teorija), o…
Koristeći oprečne interese sila Osovine na prostoru razorene Jugoslavije, Vlada NDH-a uspjela se kroz očigledne političke pukotine u odnosima Njemačke i Italije “probiti” u dolinu Lima. Krajnji cilj bio joj je, međutim, okupacija cijeloga Starog Rada, tj. teritorija koji se…
Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia povjesničara i arheologa Šime Ljubića (1822.-1896.), objavljen 1856. godine, i danas je nezaobilazni bio-bibliografski leksikon brojnih Dalmatinaca koji su svojim djelovanjem dali poseban doprinos društvu i kulturi Dalmacije u rasponu od antike do…
Nasuprot klasičnoj političkoj antropologiji koja je “primitivno” društvo opisivala kao društvo bez države, Clastres je utvrdio punu prisutnost političkog uma u tim navodno pred-povijesnim oblicima čovjekova opstojanja Decentriranjem zapadnoga modernog političkog uma zbiva se spoznajni kopernikanski obrat. Zapadno viđenje političkoga…
Biblioteka Hrvatska ekonomska misao omogućava uvid u bogato naslijede hrvatske gospodarske misli kojim bi se cjelovitije mogle prepoznati mogućnosti boljega gospodarskog napretka i ukupnoga blagostanja hrvatskoga društva Objavljivat će se najvažnija djela o hrvatskom gospodarstvu, nastjeći otkloniti stoljetno, a i…
Iako se na njega ne odnosi ona antologijska »Isuse, moli sv. Antu da mi pomogne«, sv. Antun Opat ili Antun Pustinjak (251. – 356.) uživao je svojevremeno među Hrvatima zavidnu popularnost, gotovo kao danas njegov slavni padovanski imenjak. Taj se…
Za riječi koje su postojale prije VII. stoljeća kaže se da su PRASLAVENSKE, a STAROSLAVENSKE su riječi kojima su pisana književna djela od vremena Svete braće Prema etimologiji hrvatskog jezičnog portala riječi KNJIGA, SLOVO, ČITATI i PISATI su praslavenske i…
Ja nemam ništa za reći, jedino pokazati riječi su kojima Walter Benjamin započinje svoja fragmentarna razmišljanja o vulgarnom povijesnom naturalizmu. Benjaminova namjera je pronaći u pojedinačnom događaju dovoljno plauzibilan kristal sveukupne cjeline, dekonstruirati totalitete zbilje i izvrgnuti podsmjehu ideju…
Biblija je odavno udomaćena u hrvatskoj sredini. Hrvati su je primili od samih početaka života na ovim prostorima, a svoj život i običaje usuglasivali su s biblijskim svjetonazorom pa je ona kao sveta i literarna knjiga silno utjecala na hrvatsku…
