U Velikom (Bečkom) ratu (1683–99) od osmanske su vlasti oslobođeni veliki dijelovi Hrvatske i Slavonije, a završeno je i oblikovanje granica Dubrovačke Republike. U ratu je sudjelovala i Mletačka Republika, koja se učvrstila u Dalmaciji Hrvatska je tijekom 18. st….
Radoslav Katičić (3. srpnja 1930. – 10. kolovoza 2019.) bio je filolog, jezikoslovac, indoeuropeist i opći lingvist, klasični filolog, bizantolog, indolog, baltoslavist i kroatist, kao i književni povjesničar indijske, grčke, slavenskih i, osobito, hrvatske književnosti. Duboko je obilježio humanističku znanost…
Numizmatika živog i neživog završni je dio pjesničke trilogije Veljka Barbierija, započete naslovima Sto koraka po šumi (2009) i Sto šesnaest valova (2016), prethodno objavljenim u Matici hrvatskoj U novoj zbirci pjesama u prozi Barbieri ispisuje zgusnute meditativne posvete mediteranskom krajoliku i njegovim arhetipskim…
O običajima i životu Slavena u 6. stoljeću doznajemo i iz ranoga bizantskog vojnog priručnika koji je poznat pod naslovom Pseudo-Maurikijeva taktika. Djelo nepoznata spisatelja nastalo je na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće, a bavi se naoružanjem, kaznenim odredbama,…
Osim odnosa s vodećim europskim narodima i kulturama, za Hrvatsku su podjednako bitni i odnosi sa srednjoeuropskim narodima na koje je zbog povijesnih prilika, a i zemljopisno dugo vremena bila upućena. Odnosi Hrvata i pojedinih srednjoeuropskih naroda određeni su dvjema…
Poštovani, papa Franjo je na tragu svojih prethodnika pape Benedikta XVI., pape Ivana Pavla II. i pape Pavla VI. u enciklici „Laudato si’ – O brizi za zajednički dom“ izdanoj 24. svibnja 2015. godine uputio „hitan poziv da zaštitimo…
Hrvati se u svojoj ranoj kulturi javljaju kao »narod triju pisma«. Uz latinicu, u njezinim različitim verzijama, javljaju se i dva »slavenska pisma«, glagoljica i ćirilica. I glagoljica i ćirilica nastale su u 9. st. i vezane su uz prosvjetiteljsku djelatnost učene »solunske…
Vjerujem da je mnogo ljudi koji i dan danas s nepovjerenjem gledaju na iskustvo i praksu psihoterapije kao protivnost ili zamjenu religioznog tumačenja stvarnosti. Jednako tako, mnogi koji nemaju iskustvo vjere ili odgojem usađenog vjerničkog pogleda na život, u religiji…
U knjizi “Montesquieu, politika i povijest” (“Montesquieu, la politique et l’histoire”, 1959) francuski marksistički filozof Louis Althusser analizira djelo velikoga francuskoga prosvjetiteljskog mislioca Charlesa de Montesquieua. Pri obradi predmeta autor ne polazi od biografskih datosti ni utjecaja obiteljskog okruženja i društvenih okolnosti, već…
Riječ je o znanstvenome djelu koje se u širokom vremenskom i tematskom rasponu bavi nastankom, uporabom i simbolikom niza hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do početka 17. stoljeća. Obradba teme oslanja se i nadovezuje na recentna monografska djela…
