Kako su nastali “oroslavski anđeli”?
– E, gospon slikar, vaš anđelek ima zamazane noge! – nije mogao ne primijetiti župnik Govedić, zagledajući mala stopala koja su s grušta mahala u dubinu.
Izložba: “Figura i ornament: Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug”
Rodonačelnik baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske pojavljuje se krajem 17. stoljeća u Zagrebu, a po brojnosti sačuvanih djela i kvaliteti oblikovanja zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena. Uz djela iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt, koji ima najveći broj Komersteinerovih djela, te drugih muzeja, postav izložbe čini ukupno 90-ak izložaka.
Online izložba fotografija “Iz vjedara mora – Zapisi o Boki”
Kotor počiva u ljušturi zidina s masivom modrikastih planina iza leđa i čuva misao o vrijednosti prošloga. O tome je veliki Tin rekao: pjesnici su povjesnici. Zar umjetnici fotografije to nisu? Kotor na dubokoj zaljevskoj usni kao kruna prostora sakralnoga i profanoga hrvatskoga sjećanja glavni je lik na ovim likovnim zapisima.
Monografija “Rijeke Hrvatske”
Knjiga je namijenjena: učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, nastavnicima i profesorima, ribičima, planinarima, raftingašima, izletnicima, putnicima i avanturistima, svima kojima ljepota i značaj hrvatskih rijeka leži na srcu, za sve ljubitelje prirode, ekologe i biologe.
Priča o, zapravo, samo jednoj žabi
Što je to sreća, to je pitanje na koje postoji onoliko odgovora koliko je ljudi, a u ovom tekstu to ni nije bitno. I žaba Lucija iz naše priče je imala cilj, njezino srce je čeznulo za nepresušnim izvorom svoje sreće. Kako je izgledao njen put, njene misli, ponašanje na tom putu?
Kakva je budućnost Crkve?
“Nakon današnje krize Crkve sutra će se pojaviti – Crkva koja je mnogo izgubila. Ona će biti mala i morat će početi iznova, više ili manje od početka. Ona više neće moći živjeti u mnogim građevinama koje je izgradila u vrijeme blagostanja. Kako će se broj njezinih pristaša smanjivati, tako će izgubiti mnoge od svojih društvenih povlastica. Za razliku od ranijih vremena, na nju će se gledati puno više kao na dobrovoljno društvo, gdje ljudi ulaze samo slobodnom voljom.”
Stari “kipeci” Majke Božje Bistričke
Oni poput svetih ikona i kipova ukazuju na stvarnost koja nadilazi čovjeka. Oni su trajna pozivnica da se čovjek zaustavi u žurbi, zastane i vidi gdje je i kamo ide. “Kipeci” su tu da mu ukažu na pravi smjer, da ga ohrabre, da mu daju sredstva kako se kretati životnim putem. Zato “kipeci” uglavnom na poleđini imaju molitve sa zazivima svetima i Bogu za pomoć.
Bdijenja u noći sv. Kristofora
Žaluje jedan pustinjak za Uskrslim jutrima mirisnim cvatom zelenih agava…
Kako je nastala kapelica sv. Roka? Legenda o zabranjenoj ljubavi.
Kapelica sv. Roka u Podgrađu u Mariji Bistrici izgrađena je po projektima arhitekta Hermanna Bolléa kada i crkva u Mariji Bistrici, na mjestu barokne kapelice izgrađene 1727. godine. Uz njezinu gradnju vezana je ljubavna legenda.
Za cvat Tvoje duše
U samoći svetohraništa Svetac sam moli k’o djetešce u kolijevci za cvat tvoje duše Uskrsla Krista.