“Figura i ornament: Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug” naziv je izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Uz djela iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt, koji ima najveći broj Komersteinerovih djela, te drugih muzeja, postav od ukupno 90-ak izložaka čine i oltarne cjeline ili njihovi dijelovi, koji su samo za ovu priliku posuđeni iz Dijecezanskoga muzeja Zagrebačke nadbiskupije, Nadbiskupskog dvora te više župnih crkava i kapela Zagrebačke nadbiskupije.
Rodonačelnik baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske pojavljuje se krajem 17. stoljeća u Zagrebu, a po brojnosti sačuvanih djela i kvaliteti oblikovanja zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena. Autorica koncepcije izložbe, muzejska savjetnica Nela Tarbuk ističe da je riječ o prvoj monografskoj izložbi o jednom kiparu 17. stoljeća. To je naša kulturna baština koja pokazuje kakve smo majstore imali. Majstore o kojima se nažalost malo zna – rekla je Tarbuk.
(Muzejska savjetnica dr. sc. Nela Tarbuk. U pozadini oltar sv. Marije Magdalene u kapeli svetog Petra u Gotalovcu)
Osim fundusa Muzeja iz kojeg valja izdvojiti dva nekadašnja oltara iz apsida bočnih brodova zagrebačke katedrale, oltar Blažene Djevice Marije i svetog Ladislava, te oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ, Tarbuk naglašava da su iz župnih crkava i kapela posuđeni oltari koji su također nekada bili u zagrebačkoj katedrali.
(Oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu s kipovima sv. Alojzija Gonzage i sv. Stanislava Kostke)
Za neke znamo, a za neke pretpostavljamo da ih je radio Komersteiner. Tu svakako valja izdvojiti oltar sv. Emerika koji je prenesen u kapelu sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu u Sisačkoj biskupiji. Prvi ugovor koji je Komersteiner potpisao 1688. godine bio je upravo ugovor za izradu tog oltara – kazala je Tarbuk.
Kada je riječ o posuđenim predmetima s područja Zagrebačke nadbiskupije, nastavila je Tarbuk, valja istaknuti oltar sv. Jeronima u župnoj crkvi sv. Marka u Jakuševcu iz 1691, dva gotalovečka oltara iz kapele svetog Petra – oltar sv. Marije Magdalene, koji je vjerojatno 1684. godine bio postavljen u zagrebačku katedralu i oltar sv. Roka, te dijelovi oltara svete Barbare iz Gornjeg Vrapča koji je podignut 1702. godine sredstvima zagrebačkog kanonika i katedralnog kustosa Ivana Znike.
(Dijelovi oltara svete Barbare iz Gornjeg Vrapča)
Otvorenju izložbe prošlog četvrtka, 10. ožujka 2016. godine prisustvao je velik broj zaljubljenika u sakralnu umjetnost. To ni ne čudi, budući da je Muzej za umjetnost i obrt poznat po najvećoj zbirci sakralne umjenosti u svom fundusu.
Taj su fundus, kako je rekla Tarbuk, pokazali još 1979. godine, pa kasnije i izložbom predmeta iz Riznice zagrebačke katedrale koja je ponovljena u današnjim Klovićevim dvorima, ali i izložbom kulturne i umjetničke baštine redovnika, pavlina, što je bila prva izložba takvog tipa.
(Kipovi s oltara sv. Roka, danas u kapeli svetog Petra u Gotalovcu)
Ovo nije prvi put da Zagrebačka nadbiskupija surađuje s Muzejom za umjetnost i obrt. Prošle je godine od travnja pa sve do kolovoza sto dvadeset sedam predmeta iz fundusa Riznice zagrebačke katedrale te Nadbiskupijskog arhiva krasilo izložbu pod nazivom „Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole“.
Suradnja je izvanredna. Zato u svom govoru na otvorenju izložbe nisam propustila posebno zahvaliti Zagrebačkoj nadbiskupiji, Uredu za kulturna dobra, kao i svim župnicima koji su za ovu prigodu posudili inventar. Nije lako skidati kipove s oltara koji su u funkciji – napomenula je Tarbuk, dodajući kako bi joj bilo izuzetno drago da se uskoro za javnost otvori Dijecezanski muzej.
Izvor: www.zg-nadbiskupija.hr
