Je li kralj Tomislav bio stvarni ili izmišljeni lik u desetom stoljeću!?
Vlast domaćih knezova postupno ipak jača unutar sukoba vanjskih sila. Kao prvi od jakih vladara ističe se knez Trpimir (845–864), začetnik vladarske dinastije Trpimirovića. Premda pod franačkim vrhovništvom, on samostalno i uspješno ratuje protiv Bizanta i Venecije te na istoku protiv onodobne sile – Bugara. U ispravama se, bez pozivanja na carsku vlast, naziva »milošću Božjom knez Hrvata« (dux Chroatorum iuvatus munere divino). Kad se saksonski teolog Gottschalk, koga su Franci optužili za krivovjerje, sklanja na njegov dvor, gdje se očito osjeća sigurnijim, on Trpimira naziva »Kraljem Slavena« (rex Sclavorum) (portal croatia.eu)
Tomislav, hrvatski vladar približno od 910. do 928. Njegovo podrijetlo nije poznato, ali je vjerojatno potjecao iz dinastije Trpimirovića. Između prvoga spomena Tomislava i posljednjega njegova prethodnika Muncimira proteklo je gotovo dvadeset godina pa se ne može tvrditi da je Tomislav izravno naslijedio Muncimira.
Tomislav, fotografija Dražen Zetić, Zagreb, 2014.
Toma Arhiđakon zabilježio je da je Tomislav bio knez (dux) 914. god., što je jedini potpuno pouzdani podatak o njemu.
Ostali podatci potječu iz potonjih ili nepotpuno pouzdanih izvora. Na temelju djela Historia salonitana maior (XVI–XVII. st.), koje sadrži bilješke o splitskim crkvenim saborima 925. i 928., te pisma papa Ivana X. i Lava VI., zaključuje se da je Tomislav bio prvi hrvatski vladar koji je koristio naslov kralja (rex), te da je upravljao dalmatinskim gradovima i otocima, koji su inače bili u vlasti Bizanta. No Tomislav se spominje samo u svezi s prvim saborom, pa se ne zna je li pribivao i drugomu, na kojem je bila ukinuta Ninska biskupija, i je li tada još uopće bio živ. Djelo poznato kao hrvatska redakcija Ljetopisa Popa Dukljanina (Kraljevstvo Slavena) uopće ne spominje Tomislava, ali ga sam Ljetopis navodi kao vladara koji je uspješno ratovao protiv Mađara, što je vrlo nepouzdan podatak s obzirom na niz nepoznanica vezanih uz nastanak djela i potpuno izmišljenu vladarsku genealogiju u njemu.
Hrvatska u doba kralja Tomislava; autor: T., karta mogućeg prikaza doba vladavine duxa li rexa Tomislava početkom desetog stoljeća
Mletački kroničar A. Dandolo piše, naprotiv, o uspješnim mađarskim provalama u Hrvatsku 914. i 921. god. Bizantski izvori uopće ne spominju Tomislava, ali govore o pobjedi Hrvata nad Bugarima pod njihovim vojskovođom Alogoboturom u doba kada je Tomislav još mogao biti živ (927). Mir s Bugarima bio je sklopljen za vladavine Trpimira II., Tomislavova nasljednika. Konstantin VII. Porfirogenet piše u djelu O upravljanju carstvom o velikoj vojnoj snazi Hrvatske, ali ne spominje Tomislava, nego samo njegove nasljednike.
Izvor: https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=yjI-CHrEG8o
Ivan Lučić-Lucius odbacivao je vijesti iz Historia salonitana maior kao falsifikat, a prvim hrvatskim okrunjenim kraljem smatrao je Stjepana Držislava. Tek u XIX. st. F. Rački i I. Kukuljević Sakcinski pišu o Tomislavu kao prvome hrvatskom kralju, koji se okrunio 925. nakon pobjeda nad Mađarima i Bugarima. Slobodno protumačivši podatke iz Ljetopisa Popa Dukljanina, Kukuljević je stvorio tezu o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju.
Hrvatski su povjesničari toga doba većinom prihvatili mišljenje o krunidbi 925., pa je 1925. bila organizirana velika proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. U mnogim su mjestima s hrvatskim stanovništvom bile postavljene spomen-ploče, a u zagrebačkom parku Maksimir podignuta je mogila od zemlje donesene iz svih hrvatskih krajeva. Odluka o podizanju spomenika, radu R. Frangeša-Mihanovića, nije bila provedena sve do 1947.
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=1Z85OGD-vEQ
Ime Duvna promijenjeno je u Tomislavgrad, ali je povod bilo rođenje Tomislava, sina kralja Aleksandra Karađorđevića. Kult Tomislava kao prvog okrunjenoga hrvatskoga kralja održao se unatoč potonjim kritičkim osvrtima hrvatskih povjesničara na historiografska tumačenja XIX. st. Tijekom 1990-ih kult je dobio novi zamah poglavito u BiH, gdje je 1998. u Čapljini podignut još jedan spomenik Tomislavu, rad P. Barišića. Tomislavu je posvećen jedan oratorij (autor Davor Bobić), prikazivali su ga mnogobrojni hrvatski slikari, a prikazan je i na novčanici od 1000 kuna.
Izvor: enciklopedija.hr
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925., a vladao je bar do 928. O njemu se pouzdano zna dosta malo, u usporedbi s nekim drugim ranijim i kasnijim hrvatskim vladarima. Iz vladarske je kuće Trpimirovića. Ne zna se skoro ništa o dolasku Tomislava na vlast i odlasku s nje, a titula kralja je osporavana; ne zna se kad i kako ju je stekao, i što je točno značila, ali historiografija ga tradicionalno smatra prvim hrvatskim kraljem. Kako je u doba Tomislavove vladavine cijela Europa bila na nogama zbog mađarskih pljačkaških pohoda, zasigurno se i Tomislav sukobio sa tom novom vojnom silom. Mletački izvori spominju mađarske prodore sve do mora, što bi zasigurno značilo da je u određenom periodu u Hrvatskoj došlo do masovnog sukoba. Ne zna se što se točno dogodilo, evidentno je Tomislav odbio napade.
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=oKVqDnO4qk8
Ono što je bitno za hrvatsku historiografiju pitanje je o Tomislavovu zauzeću jednoga dijela nekadašnje Panonske Hrvatske. Iako je prodor utjecaja hrvatskog vladara u prostor međurječja Save i Drave vjerojatno započeo još krajem 9. stoljeća, vlast primorskog vladara bila je kako-tako osigurana na sjeveru današnje Hrvatske u doba Tomislavove vladavine. Najsigurniji( i jedini pravi) podatak o tome jest podatak da je Grguru bila ponuđena Sisačka biskupija, što je izravan dokaz da je Sisak očito bio pod vlašću hrvatskoga kralja, malo je vjerojatno da bi mu se nudila biskupija na nekom drugom teritoriju. O Tomislavovoj vlasti nad dalmatinskim gradovima svjedoči Toma Arhiđakon, a vjerojatno je da je Bizant nagradio svoga vjernoga saveznika dalmatinskim gradovima, koji je njima vladao u ime bizantskog cara. Pomnim čitanjem spisa splitskih sabora nigdje se ne spominje bizantski strateg, upravitelj bizantske Dalmacije, stoga je očito da je ta vlast bila u Tomislavovim rukama. Kako je zahumski knez Mihajlo Višević bio prisutan na saborima, hrvatski povjesničari pretpostavljaju da je i njegova kneževina bila pod Tomislavovim utjecajem, a iako nemamo izravnih dokaza, ne bi čudilo da je i Paganija bila u istom položaju. Tomislav se prvi put 925. spominje kao rex (“kralj”), u pismu pape Ivana X. U svojoj povijesti, Toma Arhiđakon spominje da je 914. Tomislav dux. Iz toga je povjesničar Franjo Rački godine 1871. zaključio da je Tomislav u međuvremenu postao kralj.
Izvor: https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=yjI-CHrEG8o