Kako zaštititi “Seljake” Ivana Meštrovića?

Monumentalni reljef "Seljaci" jedno je od najpoznatijih umjetničkih djela Ivana Meštrovića. Krasi nekoć blistavu secesijsku palaču Popović na Trgu bana Jelačića. Nakon nedavnoga razornog potresa u Zagrebu, sin i snaha velikoga hrvatskog kipara pokreću inicijativu da se originalni reljef od neprocjenjive vrijednosti za nacionalnu kulturu skine s pročelja i zaštiti

Meštrovićev reljef Seljaci iz 1907. na kući Popović 2012. godine (foto Branko Radovanić)
0

Monumentalni reljef “Seljaci” jedno je od najpoznatijih umjetničkih djela Ivana Meštrovića. Krasi nekoć blistavu secesijsku palaču Popović na Trgu bana Jelačića. Nakon nedavnoga razornog potresa u Zagrebu, sin i snaha velikoga hrvatskog kipara pokreću inicijativu da se originalni reljef od neprocjenjive vrijednosti za nacionalnu kulturu skine s pročelja i zaštiti.

Alegorijski reljef na kući Poppović iz 1907. prva je javna plastika najistaknutijeg umjetnika naše moderne skulpture. Kada je izradio ovo iznimno djelo, Meštrović je imao samo 24 godine. “Ivan Meštrović je dobio narudžbu od trgovca Popovića, koji je bio vlasnik i naručitelj građevine i on je bio trgovac bojama i žitom – i Meštrović predstavlja sve te segmente njegove trgovine”, objašnjava Barbara Vujanović, viša kustosica u Ateljeu Meštrović i naglašava da je to jedino njegovo sačuvano djelo u ovome materijalu, dakle u bojanoj keramici.

Unikatni reljef u nedavnom potresu, čini se, nije oštećen, za razliku od ostatka fasade. Ipak, s obzirom na njegovu neizmjernu vrijednost, Rumi i Mate Meštrović ovom prigodom apeliraju da se djelo trajno osigura – u muzeju. “Djelo se mora skloniti, original se mora skloniti, a za izradu nove kopije ili replike takozvane, mi smo apsolutno spremni i sigurni da možemo pokloniti autorsko pravo”, kaže snaha Ivana Meštrovića Rumi. Primjera takve konzervatorske prakse ne manjka – među najpoznatijima su Michelangelov firentinski David i konjanička skulptura Marka Aurelija na rimskom Campidogliu.

Iz Ministarstva kulture poručuju da za premještanjem originala, u ovom slučaju, nema potrebe. “Ukoliko dođe do oštećenja, naravno da se onda pristupa jednoj muzealizaciji tog reljefa, a s druge strane, dok je situacija takva da on stvarno stoji gore i da nema nikakvih oštećenja, nastojimo ga ostaviti na tom mjestu”, poručuje Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture.

Palača Popović pretrpjela je niz intervencija koje su narušile njezino nekad raskošno bijelo secesijsko lice i nikad nije vraćena u izvorno stanje. Tijekom posljednje obnove pročelja, paradoksalno, oštećen je Meštrovićev rad, i hitno restauriran. Kalup za odljev ovoga jedinstvenog reljefa ne postoji. U slučaju novih većih oštećenja – original će biti nepovratno uništen.

 

Izvor: HRT / Svjetlo riječi
Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.