Nastanak i značenje molitve “Anđeo Gospodnji”

0

Crkva zna i poučava sa sv. Pavlom kako je samo jedan posrednik između Boga i ljudi, ‘čovjek Krist Isus (Usp. 1 Tim 2, 5-6). Ali Crkva zna i poučava da ,,Marijina pak materinska uloga prema ljudima nikako ne zamračuje i ne umanjuje to Kristovo jedino posredništvo, nego pokazuje njegovu snagu. Jer spasonosni utjecaj Blažene Djevice Marije na ljude ne nastaje iz neke nužde nego iz Božje dobrohotnosti, te izvire iz preobilja Kristovih zasluga i olakšava sjedinjenje vjernika s Kristom ” (usp. LG 60). Iz tog razloga Crkva je stvorila mnoštvo molitava Bl. DJ. Mariji.

Jedna od molitava koja je veoma draga našem narodu i koja se nauči među prvim molitvama jest ‘Pozdrav Gospi’, ‘Anđeoski pozdrav’ ili jednostavno ‘Angelus’. Tu molitvu naš narod moli na početku dana, u podne i na svršetku dana. Međutim, svjedoci smo da se ta molitva često moli rastreseno, mehanički, ne razmišljajući o smislu i vrijednosti izgovorenih riječi pa koji puta takvo moljenje može izgledati dosadno i mehanički.

Međutim, ova molitva kako piše papa Pavao VI: ”po njezinoj jednostavnoj strukturi, po njezinu biblijskom značenju, njezinom povijesnom podrijetlu, koje je povezuje uz moljenje za očuvanje mira, njezin takoreći liturgijski ritam koji posvećuje razne trenutke dana, njezina otvorenost prema vazmenom otajstvu koja nas navodi da spominjući Utjelovljenje Sina Božjega molimo da po njegovoj muci i križu budemo privedeni k slavi uskrsnuća, čine da ta molitva, nakon stoljeća, zadržava svoju nepromjenljivu vrijednost i netaknutu svježinu” (MC 41).

Povijesni razvoj molitve ”Anđeo Gospodnji”

,,Anđeo Gospodnji” potječe u stvari od trenutka kada je Anđeo Gospodnji navijestio Mariji da će začeti Sina Božjega pozdravivši je riječima ‘Zdravo milosti puna! Gospodin s tobom!” (Lk 1,28). Od tih riječi i riječi: ”Blagoslovljena ti među i ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!” (Lk 1,42), kojima je Elizabeta pozdravila Mariju, nastala je molitva ”Zdravo Marijo” u koju su tijekom povijesti dodavane i druge riječi dok nije dobila današnji oblik. Moljenje Zdravomarije osobito je u XII. i XIII. stoljeću širio sv. Dominik i njegovi duhovni sinovi.

Prvo sigurno svjedočanstvo o moljenju “Angelusa” nalazimo u odredbama generalnog kapitula franjevačkog reda koji je održan u Pisi 1263. godine i kojemu je predsjedao sv. Bonaventura. Tu je određeno da braća franjevci pozivaju narod neka pozdravi Mariju navečer kada se na znak zvona moli Povečerje. Kao razlog za to navodi se mišljenje nekih teologa da je u taj sat Anđeo došao k Mariji i pozdravio je riječima: ”Zdravo milosti puna … ! Papa Ivan XXII. (1316-1334) naredio je da se navečer na znak zvona, kojim se davao znak za prestanak dnevnog rada, pozdravi Gospa s tri Zdravomarije.

Po uzoru moljenja Anđeoskog pozdrava navečer, uskoro se počelo uvoditi moljenje te molitve i izjutra, kada se na znak zvana molila Prima u redovničkim zajednicama. Papa Bonifacije IX. (1389-1404) potiče kler u Bavarskoj da navečer pozdravljenje Marije i izjutra, kako se to već prakticiralo u Rimu u mnogim drugim krajevima Italije. Tako se koncem XIV. i početkom XV. stoljeća moljenje Angelusa prakticiralo skoro po čitavoj Europi. Moljenje Anđeoskog pozdravljenja u podne vjerojatno potiče od pape Kalista II., koji je 1456. godine naredio da se na znak zvona na podne moli za mir Crkve koja je bila ugrožena od najezde Turaka.

Prvotni oblik moljenja “Gospina pozdravljenja” sastojao se ad tri Zdaravomarije, a današnji oblik te molitve (tri zaziva: Anđeo Gospodnji… itd. i molitvom Milost tvoju … ) potječe od pape Pija V. (+1572) a tri Slava Ocu iza molitve “Milost tvoju … ” donosi sv. Petar Kanizije u svom “Manuale Catholicorma” (1588). Benedikt XIV. odredio je 1743. godine da se u uskrsnom vremenu moli ”Kraljice neba … ” mjesto “Anđeo Gospodnji…”

Značenje i važnost molitve “Anđeo Gospodnji”

“Anđeo Gospodnji” je izrazito biblijska molitva, jer su njezini glavni dijelovi uzeti iz Evanđelja. Ta nam molitva ujedno doziva u pamet najvažniji trenutak povijesti kada je po Marijinu pristanku “Riječ tijelom postala i nastanila se među nama” (lv 1.14). Taka je “Angelus” molitva s izrazito kristološkom oznakom: po štovanju Marije štuje se Isus koji je središte te molitve. Time je ujedno i izražena istina: ‘po Mariji k Isusu’.

Moljenje ,,Angelusa” tri puta dnevno usredotočuje se na pashalno Kristovo otajstvo, tj. na Kristovu smrt i uskrsnuće, što je stožer čitave liturgije i teologije. ”Anđeo Gospodnji” izjutra nas podsjeća na Isusovo uskrsnuće, na podne na Kristovu muku i smrt, a navečer na Isusovo utjelovljenje. Anđeo Gospodnji je vrlo tijesno povezan s liturgijom časova, a to je posvećenje dana i cjelokupnog čovjekova djelovanja. Kao što moljenje Brevijara u jutarnjim, podnevnim i večernjim satima posvećuje vrijeme i rad prožima molitvom, tako isto i moljenje ,,Angelusa” izjutra, na podne i navečer ima isti cilj.

Budući da se u ,,Angelusu” iza svakog zaziva moli Zdravomarija ta molitva ima posebno značenje s obzirom na smrt. Pouzdano moljenje ,,Sveta Marijo Majko Božja, moli za nas grešnike sada i na času smrti naše” neka je vrsta “ars moriendi” (umijeće umiranja), što je poznato tradiciji kršćanske pobožnosti i što i danas ima osobitu važnost. Danas je naime misao na smrt gotovo sasvim potisnuta iz javnog života, a s druge strane, nikada nije bila veća opasnost od nenadanog i masovnog umiranja kao danas.

O tome svjedoče prometne nesreće, prirodne nepogode (potresi, poplave, požari), oružani sukobi, terorizam … Sve to govori da u osmišljavanju našega života i naše egzistencije trebamo imati u vidu i smrt. Kršćanin moleći Zdravomariju moli da po zagovoru Marije sretno prođe kroz vrata smrti i prispije u vječnu domovinu, To će mu dati sigurnost u nestalnostima života i neće se bojati kada bude morao proći dolinom smrti jer zna da se Marija za njega brine marijanskom skrbi. Tako molitva ”Anđeo Gospodnji” dolazi i kao lijek protiv tjeskobe pred smrću.

Zatim, “Anđeo Gospodnji” predstavlja nam Mariju ne samo kao majku Božju i našu zagovornicu nego i kao poslušnu službenicu Gospodnju (Usp. Lk 1,38). Marijin pristanak Bogu omogućio je da Sin Božji postane Sin Čovječji i izvrši djelo spasenja. Sjećajući se toga Marijina stava dok molimo “Anđeo Gospodnji” Marija nam je divan uzor i poticaj u izvršavanju Božjeg plana s nama, svega onoga što Bog od nas traži, svjesni da će taka i po nama Bog učiniti divna djela. Moljenjem “Angelusa” mi dakle priznajemo da nam je Marija jako blizu te da nam je uzor i poticaj vjernosti Bogu, a to je spasonosno za nas i plodonosno za kraljevstvo Božje.

Imajući to sve na umu sasvim je razumljivo da je Crkveno učiteljstvo toplo preporučivalo ovu molitvu kroz povijest. “Vrijednost razmatranja otajstva Utjelovljene Riječi, pozdrava Djevici i utjecanja njezinu milosrdnu zagovoru ostaje nepromijenjena, Unatoč novim uvjetima vremena, karakteristični trenuci dana – jutro, podne, večer – koji razgraničavaju periode djelovanja te pozivaju da se zaustavimo u molitvi, ostaju neizmijenjeni njeni za većinu ljudi” (MC 41).

Zaključak

Budući da ”Anđeo Gospodnji” izražava temeljne istine kršćanske vjere i budući da je ta molitva na jednostavan način sastavljena od biblijskih tekstova, ona i današnjem čovjeku, razdijeljenom unutarnjim i vanjskim prisilama, ostaje kao prikladno sredstvo za sabranost i usredotočenje njegovih misli na ono jedino potrebno (Usp. Lk 10, 42). Osim toga “Anđeo Gospodnji” je molitva koju svaki pojedinac i svaka zajednica može lako moliti na svakom mjestu i pri svakom poslu. Ona se može moliti i za posebne nakane, npr. za mir kao što se i na početku njena nastanka molila s tom nakanom, zatim na nakanu sv. Oca itd. Bilo bi onda vrijedno u tom pravcu inzistirati da vjernici s razumijevanjem mole ovu molitvu. “Anđeo Gospodnji” nije izgubio na svojoj aktualnosti, niti je zastarjela molitva. Potrebno je samo produbljivati njegov smisao i uočavati njegovu važnost te nastojati “da se običaj njegova moljenja sačuva” (MC 41).

Piše: Dr.sc. Ivo Balukčić
Izvor: www.ktabkbih.net

Foto: By Jean-François Millet – The Yorck Project: 10.000 Meisterwerke der Malerei. DVD-ROM, 2002. ISBN 3936122202. Distributed by DIRECTMEDIA Publishing GmbH., Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=155680

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.